Moguće je stoga da borbe za Donjeck pričekaju, ili da Rusi razvuku front napadom na Harkov. Pregovori su još veoma daleko.
U tekstu se navodi da „izgleda niko ne može da zaustavi ruske trupe da stave kompletan Donbas pod svoju kontrolu“. Prema stručnjacima, na redu su gradovi Slavjansk i Kramatorsk, piše Dojče vele.
Kako kaže Pjer Razu sa Sredozemnog instituta za strateške studije, pokazalo se da ruska armija nije uspijevala da uđe u dubinu fronta.
– Ruski parni valjak funkcioniše dobro u blizini njihovih granica, logističkih centara i vazduhoplovnih baza. Što se više od udalje, to im je komplikovanije – rekao je on.
Ukrajina uzvraća na jugu
Na početku rata su Rusi lako i brzi zauzeli crnomorski grad Herson. Ali situacija oko tog dijela fronta više nije stabilna. Australijski vojni stručnjak Mik Rajan mišljenja je da je „oslobođenje ukrajinskih luka od ruskog uticaja“ od „veoma velikog strateškog značaja“.
Trenutno ruske snage kontrolišu kopneni pojas uz more, sve od Donbasa preko Krima pa do Hersona.
– Ali protivnapadi Ukrajine na jugu Ruse dovode u dilemu. Da li će nastaviti ofanzivu na istoku ili će ojačati jug – kaže Rajan.
Prema navodima Kijeva, proteklih dana su Ukrajinci napredovali ka Hersonu i Zaporožju. BBC navodi da je ukupno bilo jedanaest uspješnih napada na ruska skladišta municije i oružja u Ukrajini.
Prema analitičarima, stanje na frontu menjaju zapadni oružani sistemi, poput francuskog Cezara ili nemačkih haubica ili američkog višecjevnog bacača raketa HIMARS.
– Jedan jedini precizni hitac dovoljan je da uništi čitavo skladište koje je punjeno municijom o oružjem mjesecima, možda i godinama – rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Kovalenko.
Prema analitičaru Razuu, Harkov na sjeveru zemlje, drugi najveći grad Ukrajine, mogao bi da bude sljedeći Putinov cilj.
Spekuliše se da bi tako ruska armija mogla da razvuče Ukrajince koji bi morali da biraju ofanzivu na Herson ili ipak odbranu Harkova. Razu kaže da bi bitka za Harkov, grad koji je prije rata brojao 1,4 miliona ljudi, bila razorna, a da bi eventualna opsada trajala najmanje godinu dana.
A koliko Zapad može da izdrži?
Kako primjećuje Kolin Klark iz njujorškog Centra „Sufan“, svaki vojni uspjeh Rusije znači udarac za zapadnu podršku Ukrajini. Klark misli da je Putinov cilj da dalje „troši ukrajinske trupe“ i čeka da „popusti politička podrška Ukrajini na Zapadu“.
Svakom sedmicom rata će na zapadne lidere jačati pritisak domaćih javnosti zbog rasta cijena i manjka energenata. Kako kaže Aleksander Griberg iz jerusalimskog Instituta za bezbednost i strategiju, Sjedinjene Države bi jednog dana mogle da poruče Ukrajincima: „Ne možete više da nastavite (rat)“.
Pri tome, analitičaru kažu da i Putin već ima sijaset razloga da prekine rat – veliki su gubici ljudstva i ratne opreme, a zapadne sankcije su razorne.
Ali, krajem juna je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio da ruski uslovi ostaju i pozvao da Ukrajinci polože oružje.
– Onda će sve biti gotovo za jedan dan – rekao je Peskov.
Sa druge strane, čak i kada bi Volodimir Zelenski bio spreman da zamijeni Donbas za mir, desno krilo njegove vlasti odbija „bilo kakav kompromis sa Rusijom“, kaže vojni analitičar Razu, prenosi Blic.
– Oni bi mogli da tolerišu zamrznuti konflikt, ali ne i poraz – dodaje on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu