Gotovinske rezerve troše se neodrživom brzinom a zima dolazi, dok ukrajinska vojska nastavlja da napreduje širom zemlje, utirući Kijevu put do pobjede. Nakon uspješne kontraofanzive na sjeveroistoku, ukrajinske snage povratile su Liman u Donjecku i probile južni front – navodi Dejli mejl I dodaje da je “despot očajan”.
Sve to otvara pitanje šta će biti ako Rusija bude poražena?
“Svrgavanje Putina, raspad Rusije”
– Došlo bi do svrgavanja Putina, raspada Rusije, a NATO bi se suočio sa Kinom oko plijena – smatra Alp Sevimlisoj, istraživač Atlantskog savjeta. On smatra da Zapad već sada mora početi da se priprema za tu eventualiju, inače će ostaviti otvorena vrata Pekingu da se raširi u regionima poput Sibira, Centralne Azije, Afrike i Južne Amerike gdje je već stavio prst ali će tek imati priliku kako ruska moć blijedi, prenosi Blic.
Proslava aneksije četiri ukrajinska regiona u Moskvi 30. septembra
– Moramo da se prebacimo u vakume, da pokušamo da izvršimo uticaj a onda moramo da se suočimo sa Narodnom Republikom Kinom. Kina je globalno povezana supersila i moramo se efikasno boriti protiv nje – rekao je Sevimlisoj za Dejli mejl.
U februaru, kad je Putin pokrenuo invaziju, ovakav scenario je bio nezamisliv. Ali, situacija na frontu se preokrenula što je dovelo do kolapsa ruske invazije. Sedam mjeseci od početka invazije, Rusija kontroliše manje teritorije nego što je u inicijalnim danima rata, dok su njene snage ili u zastoju ili u povlačenju.
Ne bi li osigurao ono što i dalje kontroliše, Putin je u petak zvanično proglasio pripajanje oblasti Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Ali, Rusija više nema punu kontrolu nad bilo kojom od četiri anektirane oblasti, piše “Gardijan”, dok su ukrajinske trupe napredovale “desetinama kilometara u Hersonskoj oblasti na jugu i ostvarile dodatne dobiti na istoku”.
“Ruska moć iščezava”
– Ukrajinci su u zamahu – oni pobjeđuju. Ali ovaj sukob neće se okončati tako što će se obje strane razići i reći “to je to”, odjekivaće širom Rusije i regiona – smatra Sevimlisoj.
To bi značilo da ruska moć iščezava i na međunarodnom planu, ne samo u Južnoj Americi i Africi već i u bivšim sovjetskim državama. I u samoj Rusiji moglo bi doći do unutrašnjih sukoba, sa pobunjeničkim regionima koji žele da se odvoje od kontrole Moskve dok se vode borbe u Kremlju oko toga ko će da nasledi Putina. Sevimlisoj vjeruje da skoro da nema načina da on preživi poraz u Ukrajini.
– Ne mogu da vidim budućnost za Putina (ako izgubi rat). Kako se vratiti nazad svojim ljudima nakon ovog? Nakon što ste koristili hranu i energiju kao oružje, kako se vratiti nazad na svjetsku scenu? – upitao je.
Unutrašnje borbe
Sevimlisoj vjeruje da bi svrgavanje Putina bilo pucanj iz startnog pištolja za sve vrste sukoba u Rusiji – različite grane vojske okreću se jedne protiv drugih, regioni pokušavaju da se odvoje od matice, a bivše sovjetske države traže saveznike što dalje od Moskve.
– Neuspjeh Rusije u Ukrajini je neuspjeh državnog upravljanja… Mislim da će kolaps doći od unutrašnjih borbi u obavještajnim službama i vojsci a snage unutar Rusije će gledati da to iskoriste kao priliku da kažu: “Mi možemo upravljati sobom bolje i imamo dovoljno međunarodne podrške da krenemo ka nezavisnosti”. To definitivno treba da podržimo – rekao je on.
Ali, nema garancije da će onaj ko zamijeni Putina biti manje ekstreman. Analitičar Kir Džajls je u julu rekao da bi Putinov nasljednik mogao da bude jednako opasan ili čak opasniji od njega. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin, čije je ime u opticaju u kontekstu Putinovog nasljednika, rekao je jednom kratko:
– Poslije Putina biće Putin.
Mnogi vjeruju da bi prvu fotelju Rusije mogao da zauzme Sergej Nariškin, šef spoljne obavještajne službe koji se smatra tvrdokornijim od Putina kad je riječ o Zapadu.
– To znači da će misija NATO biti da obuzda Rusiju i ruske oružane snage, ali bi takođe radili na obuzdavanju Kine – kaže Sevimlisoj.
Znakovi truljenja u odnosima sa saveznicima
Na međunarodnoj sceni, ruska moć bi oslabila nad bivšim sovjetskim satelitskim državama, pa čak i dalje u inostranstvu, u Africi i Južnoj Americi u kojima Putin podržava diktatorske režime, daje jeftine kredite i sklapa sporazume, navodi “Dejli mejl” dodajući da NATO mora da bude spreman da se takmiči u svim tim arenama ili da rizikuje da ih prepusti uticaju Pekinga.
Znakovi truljenja među nekad savezničkim odnosima već su tu. Kazahstan, dugogodišnji prijatelj Moskve, sve više prkosi – primio je više od 100.000 Rusa koji su pobjegli od mobilizacije, dok insistira na poštovanju teritorijalnog integriteta – iako bez direktnog pominjanja Ukrajine. Zemlja je još u junu odbila da prizna “kvazidržave” Lugansk i Donjeck, kako ih je nazvao predsednik Kasim Žomart Tokajev.
Jermenija, još jedna saveznica Moskve, i Azerbejdžan – kojeg podržava Turska – nastavili su borbe pre nekoliko nedelja a analitičari su nakon pograničnih sukoba i granatiranja jermenskih gradova zaključili da je Baku odlučio da “ispita vode” dok se Rusija muči u Ukrajini.
Zabrinutost Indije i Kine
Nakon referenduma u okupiranim oblastima oglasio se i dotad suzdržan Peking, čiji je ministar spoljnih poslova Vang Ji nedavno u UN urgirao na Moskvu da ne dopusti da se ukrajinski rat “prelije” i da “zaštiti legitimna prava i interese zemalja u razvoju”. Vang je poručio da treba “uvažavati suverenitet i teritorijalnu celovitost svih država”.
I Indija i Kina, ključni ruski trgovinski partneri, su na nedavnom samitu u Uzbekistanu javno istakli “zabrinutost” zbog načina na koji Putin vodi rat. Indijski premijer Narendra Modi poručio je Putinu da “današnja era nije era rata”.
Drugi “saveznik” Moskve Turska, koja pokušava da dovede do pregovora između Rusije i Ukrajine, nazvala je referendume u ukrajinskim oblastima nelegalnima. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan ocijenio je da su referendumi “neprihvatljiva politika svršenog čina” koji međunarodna zajednica neće priznati, prenio je “Jutarnji list”. Takođe je rekao da je razgovarao sa Putinom u Uzbekistanu i da je “njegov utisak” bio da je ovaj “voljan” da se sukob u Ukrajini “okonča što je prije moguće jer je način na koji se stvari trenutno odvijaju prilično problematičan”.
“Erdogan će biti ključan”
Sevimlisoj smatra da bi Erdoganova pozicija mogla da bude ključna u okončanju rata jer bi Turska zajedno sa Ukrajinom bila ključna za obuzdavanje Kremlja nakon poraza.
– Rusija će morati da se pomiri s činjenicom da više nije svjetska sila već država – crnomorska država čiji sistem niko ne želi da imitira. A ono što ćemo vidjeti i što sada vidimo je da će dominicija ovim regionom zavisiti od Turske – istakao je Sevimlisoj.
On vjeruje da će Turska, opremljena posljednjom generacijom američkih borbenih aviona i hipersoničnim projektilima – zajedno sa ukrajinskom vojskom iskusnoj u borbi sa Rusima – biti ključ zapadnog uticaja u regionu i dalje u Centralnoj Aziji.
– Ovo je neophodno jer će staviti NATO i Zapad u jaku poziciju da se nadmeću sa Pekingom. U svakom regionu u kojem ruski uticaj iščezava, moramo se osigurati da stvorimo regionalna partnerstva, da imamo stalno prisustvo – zaključio je Sevimlisoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu