Poslodavci koji prepoznaju njihovu vrijednost, sigurno neće pogriješiti. Naročito sada, kada nam najbolji odlaze i svojim radom doprinose jačanju zapadnih ekonomija.
Zoran Grahovac (24) iz Banjaluke, sa prosjekom ocjena 9,59, najbolji je student Mašinskog fakulteta Univerziteta Banjaluka. Trenutno je na master akademskim studijima na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na studijskom programu Automatsko upravljanje.
Iz ličnog iskustva mogu samo da preporučim mladim ljudima, srednjoškolcima da mašinstvo uzmu u ozbiljno razmatranje prilikom profesionalne orijentacije. Znanje i vještine koje mogu da steknu na Mašinskom fakultetu u Banjaluci su itekako konkuretni na tržištu rada. Naša struka je danas u velikoj ekspanziji. Mnogi studenti i prije završetka osnovnih akademskih studija pronalaze zaposlenje, sve je više stipendija koje nude privatna preduzeća, što govori o potrebama za kadrom iz oblasti mašinstva – kaže Zoran za Srpskainfo.
Njegov odgovor na pitanje “otići ili ostati” uvijek je, s ponosom naglašava, ostanak na našim prostorima i ulaganje stečenog znanja kroz rad u razvoj Republike Srpske.
Najbolji student na Prirodno-matematičkom fakultetu je Dean Milanović sa prosjekom ocjena 9,96. Na četvrtoj je godini hemije, opšti smjer. Ima 21 godinu. Ne planira da ide “trbuhom za kruhom” u inostranstvo, već mu je plan da znanjem pomogne u unapređenju privrede Republike Srpske ili našeg obrazovnog sistema.
– Volio bih da se usavršavam u inostranstvu, jer inostrane obrazovne institucije pružaju bolje mogućnosti za usavršavanje od domaćih. Svakako imam u planu da se nakon specijalizacije vratim u Republiku Srpsku i da kao uspješan hemičar učestvujem u unapređenju naše privrede ili našeg obrazovnog sistema, ukoliko se stekne mogućnost da se zaposlim kao asistent na matičnom fakultetu – nema dileme Milanović.
Sve desetke u indeksu ima dvadesetogodišnji Igor Mirjanić koji je upisao drugu godinu na Pravnom fakultetu.
– Ne pronalazim se u sveopštoj pomami mladih da odu iz naše zemlje. Pravnički poziv je cijenjen u našem društvu, a iskreno vjerujem da za istrajne ima mjesta, tako da nema razloga da pomišljam o bilo kakvom trajnom iseljenju iz otadžbine – kaže Igor.
Kaže da se u zadnje vrijeme puno priča o tome kako neke struke za koje se školuju mladi ne pružaju šansu za zaposlenje i da to pred maturante stavlja dilemu da li upisati ono što vole ili ono što je sada najtraženije.
– Iako ima mnogo diplomiranih pravnika na birou, upravo se oni najviše zapošljavaju. Vjerujem da će se znanje i upornost sve više vrednovati i da će sposobni i vrijedni uvijek naći posao – objašnjava Igor.
Želja mu je da nakon fakulteta znanje usavrši u inostranstvu, na nekom prestižnom univerzitetu, ali da se nakon toga vrati u Banjaluku.
– Ambicija jeste velika, ali su visoko postavljeni ciljevi ono što me motiviše. Svoju budućnost vidim u Republici Srpskoj, ovde mi je porodica, prijatelji i dom – poručuje Igor.
Dušica Bosančić (22) je sa prosjekom 9,79 diplomirala na Ekonomskom fakultetu na kojem je i upisala master studije.
-Visoko školstvo trebalo bi da podstiče sposobnost analitičkog i kritičkog razmišljanja. Prostim čitanjem suvoparnog teksta, to sigurno nećemo postići – kaže Dušica.
Bez obzira na organizovanost obrazovnog sistema, postoji, kako kaže, jedan „savremeni problem“. To je jaz očekivanja između poslodavaca i novopečenih radnika.
– Ono što mladim ljudima nedostaje jesu komunikacijske i vještine pisanja projekata, kao i IT vještine – upozorava Dušica.
Ona “glasa” za ostati u Republici Srpskoj.
– Smatram da moja zemlja ima puno potencijala za napredovanje. Na nama je zadatak da joj u tome pomognemo. Nadam se da će zemlja u kojoj sam rođena i u kojoj živim već 22 godine, prepoznati moj talenat i dozvoliti da joj dam svoj doprinos – zaključuje najbolji student Ekonomskog fakulteta Banjaluka.
Najbolji student na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci je Igor Lepir sa nevjerovatnim prosjekom ocena od 9,97. Ovaj dvadesettrogodišnji mladić iz Banjaluke upisao je petu godinu medicine.
– Smatram da je naš obrazovni sistem adekvatan, bar što se medicine tiče – kaže Igor. Dodaje da tokom školovanja studenti imaju mnogo praktične nastave, gdje stiču dobre kliničke vještine za budući rad.
– S obzirom na to da smo poslije završenog fakulteta doktori medicine, sve nas čeka dodatno usavršavanje na specijalizaciji. U suštini, ljekara ne čini samo šest godina osnovnih studija, već konstantno učenje i usavršavanje tokom života – objašnjava Igor.
Ovom budućem ljekaru je, za sada, glavni cilj uspješno da završi osnovne studije.
– Kada završim fakultet, razmotriću sve opcije koje mi se budu pružile i izabrati najbolju za mene, bio to odlazak u inostranstvo ili ostanak u Republici Srpskoj – poručuje Igor.
Deficit studenata
Na visokoškolske ustanove u RS iz godine u godinu se upisuje sve manje studenata, a riječ je o deficitu od prosječno 2.500 godišnje. Tako je, u poređenju sa 2013/14, prošle školske godine na javne i privatne fakultete upisano čak 10.138 studenata manje. U Srpskoj je pre četiri godine bilo 41.988 studenata, a u školskoj 2017/2018. tek 31.850 njih. To znači da je u ovom periodu u studentske klupe sjelo 10.138 studenata manje. Kad je riječ o brucošima, njihov broj je u pomenutom četvorogodišnjem periodu sa 8.538 spao na 5.939.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu