Digitalna Srpska

PAMETNO PLANIRANJE Ova tehnologija ne potiskuje prirodu, već POMAŽE U OČUVANJU i razvoju zelenila

Grad Banjaluka u narednim godinama treba da se razvija ne samo kao prvi pametni grad u Srpskoj, već i kao zeleni grad, u kojem se priroda cijeni i njeguje.

PAMETNO PLANIRANJE Ova tehnologija ne potiskuje prirodu, već POMAŽE U OČUVANJU i razvoju zelenila
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U tome važnu ulogu igraju očuvanje zelenila, izgradnja novih javnih zelenih površina i obogaćivanje parkovskih prostora novim sadržajima, koji će građane privući da veći dio vremena provode u rekreaciji i odmoru.

– Da bi se taj cilj postigao neophodno je uspostaviti bazu podataka o postojećem stanju zelenih površina na teritoriji Grada, kako bi se analizom mogao planirati dalji razvoj i unapređenje – objašnjavaju iz kompanije GeoINOVA informatički inženjering, koja je rješenje za takvu bazu podataka uspješno ponudila u sklopu javnog poziva „Banja Luka Future City Innovation Challenge“.

Baza podataka

Tako će uspostavljanje GIS baze podataka urbanih zelenih površina pomoću AreaCAD-GIS platforme finansijski podržati zajednički Grad Banjaluka, UNDP i Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.

Banjaluka, podsjećamo, teži primjeni pametnih rješenja za kvalitetniji život građana i statusu prvog pametnog grada u Srpskoj.

– Cilj je uspostavljanje GIS baze podataka na urbanim zelenim površinama koristeći AreaCAD-GIS platformu. Korištenjem ove baze otvoriće se mogućnosti daljeg korištenja podataka kao što su planiranje i izvođenje radova, dobijanje podataka o stanju na terenu u realnom vremenu, “mobile mapping” što će olakšati planiranje i održavanje javnih zelenih površina – objašnjavaju iz GeoINOVA.

Javnost

Namjera ovakvih sistema je, dodaju, da se javnost edukuje, pa čak i uključi u izradu ili ažuriranje sistema. Nakon svih završenih faza uspostavljanja GIS baze zelenih površina, cilj je da se objavi javno dostupan WebGIS, koji će svakom zainteresovanom građaninu pružiti dovoljan broj informacija putem veb servisa.

FOTO:
FOTO:

– Većina takvih veb servisa pruža usluge pregledavanja i pretraživanja objekata GIS-a, dok bi krajnji cilj trebao biti uključivanje samih građana u ažuriranje takvih sistema. Veb GIS sistem Grada je uspostavljen 2007. godine sa svim postojećim relevantnim podacima o katastarskim opštinama, infrastrukturi i izgrađenim površinama i objektima. Međutim, u ovu bazu nisu integrisani detaljni podaci o zelenim površinama Grada, kao neizostavnim komponentama prostora. To je glavni problem s kojim se učesnici u održavanju i planiranju daljeg razvoja zelenih površina susreću – navode iz ove kompanije.

Pročitajte još

Ovaj veliki projekat će se realizovati na pilot području u naseljima Lazarevo 1 i Lazarevo 2, u dvije faze, uz podršku i Inovacionog centra Banjaluka.

Druga faza

Prva faza je završena, a obuhvatala je razvijanje modela podataka i aplikacije, kao i prikupljanje i obradu podataka. Druga faza obuhvata objavu rezultata i integraciju prikupljenih podataka s postojećom bazom gradske uprave i planirano je da se završi do 20. decembra.

– U suštini se radi o nadogradnji postojećeg informacionog sistema adekvatnim podacima o zelenim površinama. U dosadašnjoj praksi u ovaj sistem nisu integrisani ti podaci, zbog nedostatka informacija o postojećem zelenilu i neadekvatnog pristupa ovom problemu. Cjelovita egzaktna analiza o stanju vegetacije Banjaluke nije rađena, ali postoji više parcijalnih studija o uređivanju pojedinih urbanih prostora i zaštiti park-šuma. Svaka kategorija zelenila, prema svojim specifičnostima, održava se na različite načine i različitim metodama. Projektom izrade katastra zelenila upotrebom INOVA AreaCAD-GIS platforme definisao bi se model podataka za izradu cjelokupne baze koja bi se integrisala u postojeću Web GIS bazu podataka Grada – objašnjavaju autori ovog inovativnog rješenja.

Kartiranje

Glavni zadatak izrade ove baze jeste, dodaju, kartiranje i evidencija vegetacije i procjena stanja u kome se ona nalazi.

– Objekti snimanja su drvoredi, grupe stabala, grmlje i travnjaci. Za svaki od njih prikupili bi se svi biometrijski podaci: grupa kojoj pripada, vrsta, visina stabla, visina do prvih grana, prsni prečnik debla i širina krošnje. Takođe bi se unijeli podaci o stanju stabla, kao što su trulež, suve grane, mehanička oštećenja, i na kraju bi se dala ocjena vitalnosti i dekorativnosti – navode iz GeoINOVA kompanije.

Za projekat će biti izdvojeno 56.000 KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu