Ocjenjuje to za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, Damir Barašin, dodajući kako je već sada poznato da je bagremova paša totalno podbacila, kao i paša bagremca, koja slijedi odmah poslije.
– Vidimo da se kišno vrijeme nastavlja. Dobili smo obavještenje od Hidrometeorološkog zavoda RS da će se nepogode, sa jačim intenzitetom, nastaviti sve do 6. juna, tako da već sada znamo da ćemo imati problema s količinama meda – govori Barašin.
Dodatni troškovi
Naglašava da su pčelari u nezavidnoj situaciji, kako zbog samog nedostatka meda, tako i zbog problema sa vitalnošću pčelinjih zajednica.
– Sa jedne strane, imaćemo daleko manje prinosa od planiranih, a sa druge, pojavljuju nam se dodatni troškovi održavanja pčelinjih zajednica u radnom raspoloženju. Potrebno je održati ih vitalnim za neke naredne paše, koje trebaju doći, nadamo se, sa stabilizacijom vremenskih prilika – pojašnjava naš sagovornik.
Posljednjih desetak godina i pčelari osjećaju posljedice klimatskih promjena i sve je teže, pričaju, baviti se ovim poslom. Dijele tešku sudbinu sa drugim poljoprivrednim proizvođačima u Srpskoj.
Prema zvaničnoj statistici, u Republici Srpskoj ima oko 5.800 pčelara, koji su krajem prošle godine posjedovali ukupno 158.000 pčelinjih društava. Ipak, većina njih pčelarstvom se bavi iz hobija.
– Imamo konstantan priliv mladih pčelara, ali vrijeme im ne dozvoljava da napreduju. Održati pčele vitalnim i zdravim u ovim uslovima, za to zaista treba veliko pčelarsko iskustvo, poznavanje biologije pčele, kako se ona razvija, tako da ovaj period nije naklonjen za početak bavljenja pčelarstvom – precizira ovaj iskusni pčelar.
Cijena do 26 maraka
Procjene govore da čak 80 odsto domaćih pčelara ima do 30 košnica, što nije dovoljno za profesionalno bavljenje tim poslom. U Savezu su izračunali da bi tek stotinu košnica bilo dovoljno pčelarima da prežive od tog posla.
– Naši pčelinjaci su mali i zaista je kod nas teško živjeti od pčelarstva. Mi sada imamo po tri, četiri uzastopne godine kada nema gotovo nikakvih prinosa. To iziskuje velike troškove, pogotovo kod velikih pčelara koji svoje košnice sele, a znamo kako je sve poskupjelo u odnosu na raniji period, od goriva, repromaterijala, košnica, vrcaljki – kaže Barašin.
Ipak, cijene meda nisu se mijenjale. Tegla u prosjeku košta 20 maraka, ali kreće se sve do 26 KM, u zavisnosti od regije i vrste meda.
– Gledamo na poslovanje, ali gledamo i na ekonomsku situaciju građana. Moramo voditi računa o kupcima, pogotovo kada znamo da su naši najvjerniji kupci starija populacija, koja med najčešće uzima iz zdravstvenih razloga – ističe on.
Nevrijeme se negativno odrazilo čak i na pčelare u hercegovačkoj regiji, potvrdio je predsjednik društva Blažo Vujović.
– Prinosi su nikakvi, pčele već mjesec dana ne rade posao, tako da je sve slabo – govori on.
Rekorderi u potrošnji meda
Podsjeća da se posljednje dvije decenije smanjuje broj pčelara na jugu Srpsku.
– Imali smo nekoliko akcija i programa u zadnje vrijeme za pčelare, dijelila se oprema, pa je dosta mladih ljudi počelo da drži manji broj društava. Da li će to popraviti stanje i hoće li se oni održati – vidjećemo. Uvijek je kod nas bio mali broj pčelara koji se profesionalno bave ovim poslom. Uglavnom, pored nekog drugog zanimanja ljudi drže i pčele – priča Vujović.
Cijenu meda nisu mijenjali, pa tegla i dalje košta 25 KM, ali zbog sveopšteg poskupljenja potražnja za ovim prirodnim proizvodom manja je nego ranije.
Za razliku od ove, pčelari su prošle godine imali rekordnu proizvodnju. Proizveli su skoro 2.150 tona meda, odnosno 13,6 kilograma po košnici. To je čak za 246 odsto više u odnosu na 2021, izrazito lošu godinu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srpska je lani uvezla ukupno dvije tone prirodnog meda, dok istovremeno nije zabilježen izvoz.
– Sve ovo ukazuje na činjenicu da je potrošnja meda stanovništva Republike Srpske u potpunosti pokrivena domaćom proizvodnjom, a varira u zavisnosti od ostvarenih prinosa i cijene meda u posmatranom periodu – rekli su iz Zavoda.
Po njihovim podacima, stanovništvo Srpske je prošle godine, u prosjeku, konzumiralo nešto više od 1,9 kilograma meda po osobi, što nas svrstava među najveće potrošače meda u Evropi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu