Svi me pitaju kako sve dobro podnosim, ali ja sam sam sebi na početku rekao da će ovo da traje dvije godine, tako da sam miran. Tek sam na početku. Da se vratimo u normalan život, za to imamo dvije šanse – da se cijeli svijet vakciniše ili će zaraza sama da nestane. Kako vakcine još nema, maske su sada naša vakcina – kaže za Kurir prof. dr Nebojša Lađević, direktor Centra za anesteziologiju i reanimatologiju Kliničkog centra Srbije.
Lađevića brine nagli skok broja zaraženih, a posebno to što će tih 500 inficirati još njih 500. I broj prijema u bolnice je povećan, kako kaže, KBC Bežanijska kosa već ima 20-25 dnevno. Ekipe anesteziologa KCS spremne su da im možda već od vikenda odu u ispomoć.
Doktor Lađević kaže da Srbiju možda ne čeka apokalipsa, ali da ljekari svakako moraju biti spremni za treći talas i povećan broj pacijenata.
– Kliničke slike su iste kao i u prvom i u drugom talasu, krene od pneumonije, teške upale pluća, i progresira. To je samo igra brojki. Kad imate veliki broj zaraženih, više je i pacijenata na intenzivnoj njezi i više ih je intubiranih. Kod malog broja je manje. Želimo da to što više usporimo. Ne možemo potpuno da zaustavimo širenje virusa, ali ne treba da dozvolimo da sad skinemo maske i svi napravimo žurke i da u jednom trenutku dobijemo u bolnicama 4.000-5.000 pacijenata. Zdravstveni sistem ne bi mogao da ih apsorbuje toliko odjednom.
– Praktično kod svakog pacijenta je problem s koagulacijom unutar samih pluća. Nije sada da kovid izazove duboku vensku trombozu u nozi pa da odatle krene embulus i napravi plućnu emboliju. On pravi koagulaciju u kapilarima i krvnim sudovima pluća. Imali smo pacijente kojima se poboljšava opšte stanje a onda iznenada dolazi do naglog pogoršanja jer se desila ta tromboza. Kliničko iskustvo je da su oni koji nisu bili na antikoagulantnoj terapiji ili im nije na vrijeme uključena, kao, recimo, oni koji su kod kuće bili po 10 dana i s temperaturom, mnogo gore prolazili nego oni kojima smo to primijenili od samoga starta – priča Lađević.
Šta sve korona razruši u organizmu
– Poenta je da kada virus napravi problem u ventilaciji, kad nema dovoljno kiseonika, pati cijeli organizam i onda sve ide lančano. Nije sad korona udarila na jetru pa je uništila ili na bubrege pa mora dijaliza, nego je napravila problem na plućima, pa se nadovezao problem u hemodinamici, pa su zbog niskog pritiska prestali da rade bubrezi i sve to ide dalje – objašnjava Lađević.
Bolnice su, kaže, trošile za 15 dana kiseonika koliko za godinu. Doktor Lađević objašnjava da je mnogo pacijenata zahtijevalo različite tipove podrške ventilacijom, od najobičnije maske s protokom od tri, pet do 10 litara kiseonika u minutu, pa do ventilacije gde je izuzetno visok protok kiseonika – 70 l u minutu.
– Potrošili smo tone kiseonika jer smo pokušali da izbjegnemo intubaciju pacijenata, što je krajnji stepen – kaže Lađević.
Govoreći o broju intubiranih pacijenata i broju uspješnih skidanja s respiratora, Lađević objašjava da se takve brojke “gledaju po mortalitetu”, da je Srbija “tu negdje u svjetskom prosjeku, da ne kažem da smo i bolji”
– Primjenom mehaničke ventilacije kod najtežih pacijenata izliječili smo ih oko 40, pa čak i 50 odsto, što znači da nam smrtnost ne prelazi 60 odsto. Svjetski rezultat je 80-90 odsto smrtnosti – napominje doktor Lađević.
Za 10 minuta do respiratora
Kako je rekao, ako neko dođe u lošem opštem stanju, bilo da je pokušao neko liječenje kod kuće ili dolazio do bolnice pa se vraćao, možemo da pričamo s njim i da za 10 minuta bude intubiran.
– Ali ako dođe na vrijeme i mi ga liječimo i i dalje se pogoršava klinička slika, u jednom trenutku će doći do intubiranja. Znači, ne može se iz punog zdravlja za 10 minuta na respirator. Poslije prelezanog kovida 19 ostaju posljedice. Fibroze, to je onaj dio pluća koji nije više plućno tkivo i kroz njega ne može da se obavlja razmjena gasova. Ostane smanjeni kapacitet pluća, što za sobom povlači hroničan umor i slabost ili se završava potpunom restrikcijom plućnog parenhima, pa mora rehabilitacija – priča doktor.
Govoreći o sudaru korone i gripa, dr Lađević kaže da se i sam vakcinisao protiv gripa.
– Vakcionisao sam se protiv gripa, da bar ne ukrstimo dva virusa. A i da ne maskiramo kliničku sliku, pa da kažemo to je korona, a u stvari je sezonski grip. Svi zdravstveni radnici treba da prime vakcinu da bi se zaštitili od gripa, kako bismo za borbu s koronom imali dovoljan broj ljekara, sestara, spremača, vozača, onih koji dostavljaju boce s kiseonikom. Dakle, moramo svi da funkcionišemo, a potrebni je i društvo da funkcioniše, jer mora od nečega i da se živi – kaže Lađević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu