Društvo

Piju zagađenu vodu, a neće priključak na gradski vodovod

Izgradnjom sjevernog vodoprstena mještanima 12 semberskih sela omogućeno je priključenje na gradski vodovod.

Piju zagađenu vodu, a neće priključak na gradski vodovod
FOTO: PRIVATNA ARHIVA
Vodovod Kriva bara

Iako su brojna istraživanja potvrdila da je voda koju su koristili hemijski i bakteriološki neispravna, te jedan od mogućih uzročnika endemske nefropatije, na mrežu se priključilo samo 2.000 domaćinstava, dok oko 6.000 i dalje nema vodu za piće.

Kako saznajemo, „Vodovod i kanalizacija” Bijeljina raznim akcijama i olakšicama nastoji motivisati stanovništvo da vodu iz arteških bunara zamijene kvalitetnom i zdravom vodom iz gradske vodovodne mreže, ali odzivom korisnika nisu zadovoljni.

Cilj je, kažu u bijeljinskom “Vodovodu”, da sva sela u Semberiji dobiju mogućnost korišćenja bakteriološki i hemijski ispravne vode.

Još je mnogo onih koji se ne priključuju na našu mrežu uz obrazloženje da koriste vodu koju su koristili i njihovi stari. Cijena priključka na mrežu zavisi od domaćinstva do domaćinstva, ali je prosječna od 300 do 400 KM. Za porodice u kojima je neko obolio od nefropatije cijena je umanjena. Omogućavamo i druge olakšice prilikom priključenja, poput plaćanja na rate – kaže Ivana Stanišić, tehnički direktor preduzeća.

Bubrežni bolesnici

Semberija je hiperendemsko područje s velikim brojem bubrežnih bolesnika, karakteristično po endemskoj nefropatiji. Ova bolest se najčešće javlja u selima koja gravitiraju prema rijekama Savi i Drini.

U sjevernom dijelu evidentirano je više od 300 porodica u kojima je bar jedan član obolio od nefropatije. Ni stanovnici jugozapadnog dijela Semberije nisu pošteđeni ove bolesti.

U Modranu, selu sa 250 domaćinstava, 30 mještana oboljelo je od endemske nefropatije, a šest ih ide na dijalizu. Prije dvije godine stanovnici ovog sela pisali su peticiju gradskoj upravi nakon čega je vodovodna mreža stigla do centra 2017. godine. DomaćinstvoTodorovića kupovalo je vodu za piće, dok su priključenjem na mrežu izbjegli ovu obavezu, ali i smanjili kućne troškove.

– Radili smo analize i potvrđeno nam je da ta voda nije ispravna za piće, čak ni za tehničku upotrebu. Zbog svog i zdravlja svoje djece priključili smo se. To savjetujemo svim domaćinstvima u ovom selu – kaže Snežana Todorović.

Donacija

Sjeverni vodoprsten obuhvata sela od Obarske, Crnjelova, Brodca, Batkovića, Balatuna, Dvorova i Krive Bare. Izgrađen je donatorskim sredstvima. U okviru projekta, koji je definisan Strategijom razvoja, izgrađeno je oko 94 kilometara vodovodne mreže različitih profila, sa priključcima.

Prošle godine urađeno je i idejno rješenje za glavni transportni cjevovod i distributivnu mrežu za južni dio Semberije, te u gradskoj upravi najavljuju da će sa ovim  projektom aplicirati prema fondovima EU kako bi se donacijama obezbijedila potrebna sredstva.

Do sada uloženo milion i po KM

U izgradnju glavnog voda uloženo je 1,5 miliona maraka, a za drugu i treću fazu obezbijeđeno kroz IPA fond 1.470.000 evra. Dio sredstava obezbijedila je i Evropska unija iz programa sanacije posljedica od poplava, podsjetili su u Gradskoj upravi Bijeljina.

Dodaju da se za kompletnu komunalnu infrastrukturu iz budžeta godišnje izdvaja oko milion i po maraka, a dio ovog granta ide za vodosnabdijevanje.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije