Društvo

HEKTARI ZA MINISTRA, PREVARANTE I STRANCE Ko ore zemlju zbog koje su ZARATILI Banjaluka i Sarajevo

Zemljište nekad moćnih socijalističkih kombinata, zbog kojih su zaratile vlasti u Banjaluci i Sarajevu, i danas je zlata vrijedan resurs, ali javnost malo zna o tome ko je i po kom osnovu te hektare koristio u posljednje dvije decenije.

HEKTARI ZA MINISTRA, PREVARANTE I STRANCE Ko ore zemlju zbog koje su ZARATILI Banjaluka i Sarajevo
FOTO: O. BUNIĆ/RAS SRBIJA

Sporna odluka Ustavnog suda BiH, kojom se ne dopušta da RS, po sili zakona, uknjiži nekad državno ili društveno poljoprivredno zemljište kao svojinu i posjed Srpske, odnosi se na tačno 85.596 hektara u 25 opština RS.

U većini slučajeva su kombinati i poljoprivredna dobra iz doba SFRJ temeljito očerupani kroz netransparentne ugovore i stečajne postupke, pa je od nekadašnejg bogatstva ostala samo gola zemlja, koja je i danas, bar po zemljišnim knjigama, svačija i ničija.

Jedno od rijetkih predratnih poljoprivrednih dobara, koje i danas radi, jeste PD “Semberija” Bijeljina. Ono je danas akcionarsko društvo, čiji je većinski vlasnik aktuelni ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović.

FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija
FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija

PD “Semberija” je prije rata imala je jedan od najvećih pojedinačnih posjeda, od ukupno 4.376 hektara. Današnja Mitrovićeva PD “Semberija” obrađuje, prema podacima iz prošle godine, oko 2.600 hektara na osnovu koncesije. Ta je koncesija razlog nezadovoljstva semberskih poljoprivrednika, koji takođe priželjkuju zemlju bivšeg jugoslovenskog kombinata.

Javnost je prilično zbunjena informacijom da se najviše spornog poljoprivrednog zemljišta ne nalazi u plodnoj Semberiji, Posavili ili Lijevče polju, nego u Sokocu, Šipovu i Nevesinju.

Odlukom Ustavnog suda, ako bi ona bila provedena, najviše bi bio pogođen Sokolac. Tu se  nalazi više od 10,5 hiljada hektara zemljišta, kojim su prije rata raspolagali zadruga, fabrika za preradu krompira i poljoprivredno dobro, koji su bili dio moćnog sarajevskog kombinata UPI.

Milovan Bjelica, načelnik Sokoca, kaže da je to zemlja izuzetnog kvaliteta, ali da nije u pitanju samo zemljište, nego i infrastruktura, jer su na Glasinačko polje dovedeni voda, struja i optički kabl za internet.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Sve što je kod nas obradivo i što vrijedi je obuhvaćeno ovom odlukom Ustavnog suda BiH. Tu zemlju koriste mnogi, od Zemljoradničke zadruge “Glasinac”, do Centra za unapređenje poljoprivrede u brdsko planinaskom području i Poljoprivrednog instituta RS, a najviše individualna gazdinstva. Ovdje se proizvede pet miliona litara mlijeka godišnje – kaže Bjelica i posebno ističe Farmu “Romanija” sa 400 grla, koja uzima u zakup 400 hektara zemljišta.

Pročitajte još

Ovu farmu je 2014. na licitaciji kupila banjalučka firma “TC Zona”.

U Nevesinju je 9.273 hektara prije rata pripadalo OOUR-ima mostarskog “Hepoka”:  “Agrohercegovina” i “Planinsko dobro”. Poslije rata je sve krenulo kud ne treba, pa je “Agrohercegovina” dogurala do stečaja. Kao spasilac se pojavio Dragan Vučetić, čuveni savjetnik-mesija, koji je u poslu sa električnim automobilima ojadio Republiku Srpsku za stotine hiljada maraka.

Kada je u “Agrohercegovini” očerupao što se očerupati moglo, uključujući zgrade, poljopriveredne mašine i vozila, Vučetić je nestao, tvrde izvori Srpskainfo u Nevesinju.

Danas dio zemlje predratnog nevesinjskog kombinata koriste malo poznati biznismeni iz Njemačke.

Stranci su se pojavili i u Gradiški, nakon propasti PIK “Mladen Stojanović”, odnosno njegovih OOUR-a “Ratarstvo” i “Govedarska farma”, današnjeg “Farmalanda”, koji Srpskoj duguje 4,7 miliona  maraka za poreze i 1,6 miliona, plus kamate, za neisporučenu robu.

“Farmaland” je u stečaju, a u stečaju je, evo već 12. godinu, i “Ratarstvo”, sa više od 7.767 hektara oranica, koje su takođe predmet odluke Ustavnog suda RS. Upravo zbog te zemlje bivši radnici propalog kombinata i načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić završili su na sudu, a ovih dana žestoko ratuju i preko lokalnih medija.

Sporni hektari po opštinama

Sokolac – 10.535

Šipovo – 9.416

Nevesinje – 9,273

Gradiška – 7.767

Mrkonjić Grad – 7.294

Najveći predratni posjedi

“Ratarstvo” Gradiška – 7.767 hektara

“Agrohercegovina” Nevesinje – oko 6.000 hektara

“Motajica” Srbac – 5.213 hektara

“Glasinac” Sokolac – oko 5.000 hektara

“Semberija” Bijeljina – 4.376 hektara

Načelnik opštine ne zna za 9.416 hektara

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RS, jedna od opština sa najviše predratnog državnog  poljoprivrednog zemljišta je Šipovo. U ovoj opštini se nalazi 9.416 hektara koji pripadaju, kako se navodi u dokumentu ministarstva, Poljoprivrednom dobru “Nikola Bojinović”.

Načelnik ove opštine Milan Kovač tvrdi da ne zna ništa o tome.

– Nemam ja pojma ni o kakvom Bojinoviću. Tog prezimena nema u Šipovu. Niti znam za takvo poljoprivredno dobro, niti imam pojma o kakvim hektarima se tu radi. To pitajte u katastru. Znam samo da se opština godinama spori sa Zemljoradničkom zadrugom “Vitorog”, zbog poljoprivrednog zemljišta pod koncesijom – kaže Kovač.

Inače, PD “Nikola Bojinović” je nekadašnji OOUR sa sjedištem u Glamoču, koji je bio dio velikog kombinata AIPK “Bosanska Krajina” Banjaluka. Dugogodišnji direktor AIPK je bio nekadašnji ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije