Od tog broja 319 smrtnih slučajeva je zabilježeno samo u Lombardiji, najteže pogođenoj regiji. Ukupan broj preminulih u zemlji u trenutku pisanja teksta iznosi 2.978, a zaraženih 35.713.
Od početka krize 22. februara, kada je Italija gotovo preko noći postala najveće evropsko žarište korona virusa, vlada je postepeno uvodila niz mjera za obuzdavanje epidemije koje su u ovom trenutku praktično najrigoroznije na svijetu, ne računajući kinesku provinciju Hubej koja je epicentar zaraze, piše Blic.
U potpunoj izolaciji je svih 60 miliona stanovnika u zemlji, iako je to trebalo da potraje do 3. aprila, vlada je donijela odluku da se mjera karantina produži do daljnjeg.
Crni bilans u Italiji nastavlja da raste iz dana u dan, polako prevazilazi rekorde ranije postavljene u Kini, ali stručnjaci upozoravaju da vrhunac epidemije u Italiji tek treba da nastupi.
Broj zaraženih i preminulih u zemlji varira u zavisnosti od regiona i na njega utiče čitav niz faktora, zbog čega je jako teško predvideti kada će on dostići svoj vrhunac, ali se mnogi stručnjaci slažu da će se to desiti najranije 25. marta.
Tim eksperata za zarazne bolesti na univerzitetu u Đenovi napravio je model koji predviđa evoluciju koronavirusa.
Model predviđa da će broj novozaraženih na dnevnom nivou vrhunac dostići između 25. marta i 15. aprila. Šta će se nakon toga dešavati zavisiće od politike italijanske vlade, ali i od ponašanja samih građana.
Dostizanje vrhunca ne znači da ste bezbjedni. To samo znači da je epidemija počela da usporava i da ćete za nekoliko dana imati zasićenje slučajeva na intenzivnoj njezi – rekao je profesor Đorđo Sestili, jedan od stručnjaka koji su radili na modelu.
I Italijansko nacionalno istraživačko vijeće (CNR) očekuje „značajno smanjenje“ stope rasta novih infekcija u regionu Lombardije i Milana od sljedećeg utorka ili srijede.
Zašto baš Italija?
Razlozi zbog kojih je baš Italija postala žarište u kome se epidemija otrgla kontroli i broj preminulih porastao vrtoglavom brizinom već su poznati – to je druga najstarija nacija na svijetu, a poznato je da su stariji najugroženiji.
Istovremeno, to je nacija sa izuzetno nedisciplinovanom omladinom koja se nije na vrijeme pridržavala preventivnih mjera.
Ovo su potvrdili i istraživači sa univerziteta Oksford u radu objavljenom u časopisu “Demographic Science”. Autori studije su došli do zaključka da je kriza eksalirala zbog dva razloga.
Pored toga što u Italiji 23 posto italijanskog stanovništva ima više od 65 godina, mladi ljudi češće provode vrijeme sa svojim bližnjima koji spadaju u stariju kategoriju nego što je to slučaj u većini drigih zemalja.
Pored toga što više komuniciraju i provode vrijeme sa roditeljima i bakama i dekama, mladi Italijani često i žive sa njima u porodičnim zajednicama.
Takva demografska istraživanja biće od presudnog značaja za suočavanje sa prijetnjama u drugim dijelovima svijeta, jer se sve više zemalja bori sa smrtonosnom pandemijom. Ovakva istraživanja nam pružaju saznanja o tome kako se virus prenosi u porodicama i zajednicama, što može biti od presudnog značaja za borbu protiv virusa.
Bez plana B
Najveća koncentracija slučajeva je i dalje na sjeveru zemlje, gdje se tijela preminulih gomilaju jer su sahrane privremeno zabranjene. Međutim, sa svakim novim slučajem gomila se i broj živih pacijenata koje treba liječiti, a bolnični kapaciteti su odavno popunjeni.
Zbog toga iscrpljeni ljekari sve nade polažu u to da će strogi karantin imati efekta i da nakon očekivanog vrhunca neće doći do drugog talasa, jer plana B – nema.
Stručnjaci su očekivali da će epidemija pokazati znake posustajanja nakon desetak dana od uvođenja potpunog karantina, ali se to nije desilo.
Mnogi se sada pitaju kako će se to završiti i da li će se ogromni ekonomski trošak karantina uopšte isplatiti u sačuvanim ljudskim životima.
Postoje ohrabrujući znakovi da se broj novih slučajeva u prvobitnoj “crvenoj zoni “na sjeveru Italije može smanjivati, ali stručnjaci kažu da je prerano da se ovo smatra pouzdanim trendom.
Istovremeno, strahuje se da može doći do novih žarišta na jugu zemlje, gdje je infrastruktura slabija i gdje se ljudi manje pridržavaju mjera.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu