Primjera radi, jednoj četvoročlanoj porodici u Njemačkoj mjesečno je za hranu dovoljno oko 800 KM, koliko bezmalo treba i porodici u BiH, s tom razlikom da je prosječna plata u Njemačkoj skoro četiri puta veća nego kod nas.
Statistika pokazuje da potrošačka korpa za četiri člana domaćinstva u BiH košta 2.025 maraka, od čega na trošak prehrane ode cijelih 785 KM ili skoro 40 odsto. S druge strane, prosječna plata u BiH je 905 KM, pa nije teško izračunati da su nam potrebne preko dvije prosječne zarade da bismo podmirili mjesečne troškove života.
U Hrvatskoj, naprimjer, prosječna neto plata kreće se oko 1.750 maraka, dok potrošačka korpa u ovoj državi košta 1.840 KM.
Mi i Njemačka
Ako je suditi po statistici, porodici u BiH, u kojoj oba radno sposobna člana zarađuju prosjek, za podmirenje svih izdataka mjesečno nedostaje 215 KM. U Hrvatskoj, pod pretpostavkom da radi samo jedan član domaćinstva, za sve troškove života mjesečno zafali tek stotinak KM.
Uprkos navedenom, građani BiH hljeb plaćaju tek 15 pfeniga manje nego Nijemci i Hrvati, dok je litar mlijeka za čak 20-30 pfeniga skuplji nego u ovim državama. Još drastičnija je razlika u cijeni brašna, koje u BiH po kilogramu košta oko 1,2 KM, u Hrvatskoj 1,5, a u Njemačkoj tek 0,75 KM. U poređenju s Njemačkom, kilogram šećera je kod nas jeftiniji za 15, ali nam je ulje skuplje za 10 pfeniga.
Prosta računica pokazuje da Nijemac s prosječnom platom može, na primjer, da kupi 1.490 litara mlijeka, a građanin BiH tek 600 litara.
Zato ne čudi što se BiH, kada je riječ o kupovnoj moći njenih građana, ove godine našla na 40. poziciji, od ukupno 42 zemlje Evrope, a iza nas su ostali samo Makedonija i Moldavija. Razlog je upravo to što su mnoge osnovne životne namirnice u BiH skuplje nego u zemljama EU, dok u pogledu plata kudikamo zaostajemo za evropskim primanjima.
Voće nikad skuplje
U još teži položaj dovode nas učestala poskupljenja hrane, a unazad samo godinu dana cijene nekih namirnica skočile su i za više od duplo.
I trgovci potvrđuju da je u ovom periodu sve poskupilo, a posebno voće i povrće, koji nikad nisu bili skuplji.
Cijene ostalih prehrambenih namirnica su za godinu dana, linearno, otišle za nekih deset odsto. Činjenica je da je sve više onih koji u nabavku dolaze po tek nekoliko najjeftinijih namirnica. Kupe hljeb, nekoliko jaja, malo krompira i makarona, i to je to. Kad odluče da se počaste mesom, uglavnom je riječ o par stotina grama piletine. Kupuju i po jednu krmenadlu ili komadić nekog drugog mesa, jer nemaju para za više. Od suhomesnatih proizvoda pazare one najjeftinije, jer im kućni budžeti ne dozvoljavaju nešto drugo – kaže za Srpskainfo predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije Bogdan Marjanović.
S obzirom na ovakav životni standard, ne iznenađuje što mnogi građani, satjerani u ćošak zbog besparice, sve više posežu za kreditima.
Krediti
A u kojoj mjeri su njihovi kućni budžetu u raskoraku s primanjima svjedoči činjenica da u MKO dižu kredite za kupovinu lijekova, izmirenje računa za stanarinu i struju, nabavku kojeg metra ogrijeva.
S obzirom da svojim primanjima nikako ne mogu da sustignu troškove života, mnogi građani za bilo koji vanredni trošak moraju da se zadužuju, dok sve češće mnoge robe ili usluge kupujemo i koristimo na veresiju.
S druge strane, kako potvrđuje zvanična statistika, oko 25 odsto domaćinstava nije u prilici da bar svaki drugi dan ima neki mesni, pileći ili riblji obrok.
U udruženjima za zaštitu potroča kažu da, s obzirom na pomenute podatke, ne čudi što je BiH iz godine u godinu rangirana kao jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.
– Veliki dio radničke klase i gotovo većina penzionera aktuelnim primanjima jedva mogu da podmire režije i obezbijede dovoljno hrane, i to one jeftinije. Za gotovo sve ostalo moraju da pozajmljuju ili da se zadužuju u bankama. Poseban problem su poskupljenja, koja su unazad godinu-godinu i po dana, postala više nego očigledna. Činjenica je da naši građani sve manje kupuju, i to ono najneophodnije, dok je sve ostalo postalo luksuz – ističe izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.
U društvu sirotinje
I analiza Eurostata pokazala je da BiH u pogledu potrošnje po stanovniku kudikamo zaostaje za zemljama EU i kandidatima za članstvo u ovoj uniji. Prema procjenama Evropske statističke kancelarije, stvarna individualna potrošnja iskazana paritetom kupovne moći u BiH iznosi 41 odsto prosjeka EU.
Takođe, na listi najbogatijih zemlje svijeta BiH se ove godine našla na neslavnom 96. mjestu kada je reč o BDP-u, sa 13.513 dolara po stanovniku, što nas je opet svrstalo u sami vrh najsiromašniji država.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu