Riječ je o kafićima, restoranima i hotelima u kojima se, u pravilu, okuplja veći broj ljudi i koji zbog veće frekvencije građana na dnevnom nivou predstavljaju visokorizične objekte.
Tako je, u dva protekla vikenda, širom RS sprovedeno 1.300 inspekcijskih kontrola ugostiteljskih objekata i vozila javnog prevoza, od čega je 46 bilo sa utvrđenim nepravilnostima, poput nepridržavanja radnog vremena, neobezbjeđivanja socijalne distance, nekorišćenja zaštitne opreme, do nedozvoljenog broja ljudi koji su istovremeno boravili u objektu.
Kako su potvrdili za naš list u Inspektoratu RS, zbog ovih nepravilnosti izrečene su kazne u vrijednosti od 42.600 KM, a sve neuredne kontrole i kazne odnosile su se na ugostiteljske objekte.
Generalno, možemo konstatovati da su privredni subjekti pokazali odgovornost, spremnost za saradnju i prihvatanje svih preporuka i uputstava. Međutim, neprihvatljivo je da pojedinci koji nisu dovoljno ozbiljno shvatili cijelu ovu situaciju, svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju zdravlje stanovništva. Oni moraju biti svjesni da će zbog toga snositi posljedice u skladu sa zakonom – kaže načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću Dušanka Makivić.
U udruženjima ugostitelja, s druge strane, naglašavaju da se većina njih ponaša odgovorno i savjesno, te da su jedna od najdisciplinovanih branši. Objašnjavaju da se pojedinci, kako bi nešto zaradili i opstali, ponekad ogluše o neke preporuke, ali u neznatnoj mjeri.
Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva „Horeca RS”, ističe da ugostiteljima, trenutno, veliki problem predstavlja to što je radno vrijeme ograničeno do 23 časa.
– Zbog toga, uspijevamo da ostvarimo tek 50 odsto prometa koji smo imali u ranijih godina u ovom periodu. Naime, ljudi zbog vrućina manje izlaze tokom dana, pa su u kafićima oko devet-pola deset uveče. A rad do 23 časa kratko je vrijeme da se ostvari neki značajniji prihod. S druge strane, u pogledu preporuka struke nikakva razlika nije između radnog vremena do 23 ili do 24 časa, dok rad u tih sat vremena obezbjeđuje dodatni prihod i očuvanje radanih mjesta – kaže Šajić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, „Horeca RS“ je već uputila prijedlog da se ugostiteljima radno vrijeme produži barem za sat vremena.
– Trenutno radimo sa mnogo manjim prihodima, a operativni troškovi kafića i restorana su isti. Naglasio bih da hoteli ne rade ni 20 odsto u odnosu na lane, jer nema dijaspore i turista. Plašimo se da je pred nama talas značajnijeg otpuštanja radnika, ako Vlada RS ne donese neke značajnije mjere pomoći. Do sada smo, nekako, uspjeli da sačuvamo 95 odsto radnih mjesta. Međutim, kako stižu krediti i računi, sve je teže. Na primjer, struja je za vreme pandemije poskupila, pa smo tražili i da se ugostiteljstvo svrsta u kategoriju koja ne koristi industrijsku, nego struju po cijeni između one za domaćinstva i industrijske – naglašava Šajić.
Dodaje da je, trenutno, u kafićima, restoranima i hotelima, ugroženo najmanje 3.000 radnih mjesta.
– To je oko 20 odsto od ukupnog broja radnika u ugostiteljstvu. Hoteli ubjedljivo najslabije rade. Imaju naveće izdatke, a najmanje posla. Kafići u naseljima su u malo boljoj poziciji, jer imaju manje radnika i manje troškove. Naglašavam da bi produženje radnog vremena značio i za ugostitelje, ali i radnike i njihove porodice, dobavljače – objašnjava Šajić.
Ističe da su se naši ugostitelji, od kada su krenuli da radi, jedini u regionu non-stop pridržavali preventivnih mjera.
– Naravno da to ne podržavam, ali nije čudno da se pojedini ugostitelji nisu do tančina pridržavali preventivnih mjera, pogotovo manji lokali koji nemaju uslove za to. Podsjetio bih da u Banjaluci ima oko 1.400, a u RS do 4.000 registrovanih ugostitelja, tako da su pojedinačni slučajevi kršenja ovih mjera zanemarljivi – naglašava Šajić.
Kafedžije nisu glavni krivci
Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS, poručuje da kafedžije poštuju preporuke stručnjaka, te da nikako ne mogu da budu glavni krivci za pogoršanje epidemiološke situacije.
– Naravno da svi treba da budemo odgovorni i savjesni, jer je svima nama u interesu da se epidemija smiri. Mi i dalje ostvarujemo između 50 i 60 odsto pređašnjeg prometa, a jedan od razloga je i to što ljudi, prestrašeni pričama o koroni, ne idu u kafane – poručuje Tatić.
Ostali razlozi su, kako kaže, to što nema turista i dijaspore, te zbog loše platežne moći naših građana.
– Ko dostigne 70 odsto prometa, biće na konju. Lokali u RS već se polako zatvaraju, a plašimo se da će u skorije vrijeme to biti masovnije. Ugostitelji su godinama uredno plaćali sve obaveze, pa bi sada bio red da im država značajnije pomogne. Plaćanje minimalaca, poreza i doprinosa za mjesece koje nismo radili, jeste pomoć, ali to nije dovoljno. Tražimo ukidanje parafiskalnih nameta kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou. Takođe, komunalna preduzeća su nam uredno poslala račune za mart, april i maj, iako tada nismo radili. Tražimo ne da nam odgode, nego otpišu te račune, kao što je Mađarska učinila za svoje preduzetnike – poručuje Tatić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu