„Three, two, one…“ poslije devet godina, u subotu se ponovo na engleskom odbrojavalo pred jedan svemirski let. Američki astronauti Robert Benken i Daglas Harli su u kapsuli “Dregon Kru” na raketi “Falkon 9” poletjeli sa kosmodroma u Floridi kao Međunarodnoj svemirskoj stanici. „Istorija je ispisana“, objavila je NASA. U nedjelju je kapsula bezbjedno stigla do odredišta.
Ovo je prvi put da je let izvela privatna firma, “SpejsEks” koju finansira Ilon Mask, vlasnik kompanije “Tesla”. Američka svemirska agencija NASA nije razvila sopstvenu letelicu još od jula 2011. godine. Ali, osim “SpejsEks”, i američki vazduhoplovni gigant “Boing” planira letove bez posade do kraja godine, a sa posadom iduće godine.
To je svojevrsni povratak Sjedinjenih Država u elitni klub zemalja koje mogu da prebace ljude u svemir – u tom klubu su samo još Rusija i Kina, prenosi Blic.
Godine saradnje
Doduše, Rusija i SAD posljednjih godina nisu bili takmaci u svemirskoj trci, kao što je to bio slučaj tokom Hladnog rata. Dve zemlje su zapravo odlično sarađivale. Američki šatlovi letjeli su do ruske svemirske stanice Mir, a često su posade bile mješovite.
U ovom milenijumu su Rusi redovno izvodili letove sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu, zajedno sa američkim astronautima. Jedno vrijeme je Rusija imala potpuni monopol – nakon što su Amerikanci obustavili programe kada je 2003. šatl “Kolumbija” eksplodirao par minuta pred slijetanje na Floridu. Svih sedmoro članova posade je poginulo.
No taj monopol Rusija nije mogla da koristi onako kako se koriste monopoli u ekonomiji, već je bila i „taksi“ za Amerikance.
Ruska raketa Sojuz
– Rusija to nije mogla da odbije – rekao je za DW Igor Marinjin iz Ruske akademije za svemirske letove. Nemoguće je, kaže, održavati Međunarodnu svemirsku stanicu (MSS) bez Amerikanaca jer „ruski modul nije u stanju da autonomno putuje kroz kosmos“.
U posljednjih devet godina bilo je četrdeset uspješnih lansiranja ruskog “Sojuza” sa američkim astronautima u posadi. Kapsula “Sojuz” može da nosi tri putnika, a ruska agencija Roskosmos je navodno znatno podigla cijene.
Prema američkim izvorima, ranije je put do MSS i nazad stajao 21 milion dolara, a od nedavno Roskosmos traži 80 miliona. Za sada je dogovoren još samo jedan zajednički let na jesen ove godine po cijeni od 90 miliona dolara.
Osvajanje svemira
Zatezanje odnosa Moskve i Vašingtona, primijetno posebno nakon aneksije Krima 2014. godine, nije uticalo na svemirsku saradnju. Samo je jednom, u proljeće 2014, Dimitrij Rogozin – tada vicepremijer, a sada šef Roskosmosa – priprijetio da njegova zemlja neće više prevoziti američke astronaute na MSS. Ali od te prijetnje nije bilo ništa.
Nedavno je i ruski predsjednik Vladimir Putin u video-razgovoru sa posadom MSS hvalio „efikasno partnerstvo“ Rusije i SAD.
Međunarodna svemirska stanica
– Postoji potpuna koordinacija sa Amerikancima -kaže i Marinjin, ali dodaje da to važi samo kada su u pitanju putovanja sa posadama i opsluživanje MSS. Sasvim je drukčije kada je u pitanju slanje satelita koji imaju komercijalni ili vojni karakter.
Može li Rusija da odgovori na “izazov”
Sada je Rusija izgubila monopol koji je dugo držala kao jedina zemlja čije su letjelice prevozile astronaute do MSS.
Sa izuzetkom letova sa posadom, Rusija je bila i ostala u daleko slabijoj poziciji od SAD, kaže stručnjak za svemirske letove Andrej Jonin. To će se, smatra, posebno vidjeti sada kada su Amerikanci ponovo uspjeli da pošalju astronaute na MSS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu