Politika

Počinje li rješavanje migrantske krize u BiH: Protjerivanje Pakistanaca je tek prvi korak

Sporazum o readmisiji državljana s Pakistanom za jedne je konkretan početak rješavanja migrantske krize u BiH, a za druge još jedna kupovina vremena dogovorena između Sarajeva i Islamabada.

Počinje li rješavanje migrantske krize u BiH: Protjerivanje Pakistanaca je tek prvi korak
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Nakon nekoliko mjeseci pregovaranja, te teških riječi između bivšeg ministra bezbjednosti BiH Fahrudina Radončića i pakistanskog ambasadora Muhameda Khalida Raoa, sporazum o readmisiji BiH sa tom Islamskom Republikom konačno je u završnoj fazi.

Sa strane BiH ostalo je da ga potvrdi još Dom naroda u četvrtak. Kolika je važnost ovog dokumenta govori podatak Ministarstva bezbjednosti BiH da su Pakistanci drugi po broju ilegalnih migranata u BiH, odmah iza Avganistanaca.

Sporazum

Pojednostavljeno rečeno, sporazum kaže da će Pakistan po zahtjevu BiH ponovo prihvatiti osobu koja ne ispunjava pravne uslove za boravak u BiH, pod uslovom da se dokaže, ili da postoje čvrsti razlozi za pretpostavljanje, da je to lice državljanin Pakistana. Po zahtjevu BiH, Pakistan je dužan da bez odlaganja ovakvoj osobi izda putni dokument koji joj je potreban za povratak.

BiH će snositi sve troškove prevoza osoba koje su predmet readmisije, kao i njegove pratnje, do pakistanske granice. Ista pravilo važe i u obrnutoj situaciji.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Kako se dokazuje da je neko nečiji državljanin? Državljanstvo se smatra potvrđenim na osnovu pasoša ili identifikacionog dokumeta koji država izdaje svojim državljanima. Istovremeno, državljanstvo se može pretpostaviti na osnovu sljedećih dokaza: pasoš, lična karta ili bilo koji drugi dokument koji je istekao, te „drugi dokazi koji su, u datom slučaju, osnova za pretpostavku državljanstva“.

Pročitajte još

Ako su potvrda ili pomenuti dokaz nedovoljni (što je često slučaj sa migrantima u BiH, koji nemaju nikakve dokumente) sporazum predviđa da će u tom slučaju diplomatska misija ili konzularna kancelarija države u koju osoba treba da bude vraćena bez odlaganja obaviti razgovor s njim, kako bi se utvrdilo njegovo državljanstvo.

Dostavljeni lični podaci treba da budu uništeni čim informacije više ne budu potrebne za svrhu u koju su ustupljene. Povjerljive informacije ne mogu da budu ustupljene trećoj strani, osim ako druga država ne da saglasnost.

Uključiti i druge države

Delegat u Domu naroda BiH Lazar Prodanović očekuje da će sporazum biti ratifikovan i da će doprinijeti smanjenju ilegalnih migranata u BiH. On naglašava da je tekst sporazuma definisan u Predsjedništvu i Ministarstvu spoljnih poslova BiH i da se rijetko dešava da bude mijenjan na sjednici doma.

Lazar Prodanović
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Nisam optimista kakve ćemo imati ukupne rezultate, ali u svakom slučaju sporazum je prva i osnovna faza da se stvore pretpostavke za vraćanje onih koji su van zakonskih osnova došli u BiH ili je koriste za ulazak u neku drugi zemlju. Mislim da bi bilo značajno da isti sporazum potpišemo i sa ostalim zemljama. Posebno je bitno da u tim zemljama nema ratnih sukoba, jer osoba koja se vraća može da se pozove na eventualno ugrožavanje ljudskih prava, života u smislu povratka u zemlju odakle je došla – kaže Prodanović za Srpskainfo.

Član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH Šemsudin Mehmedović (SDA) naglašava da je sporazum stvar koja se tiče obje strane i da je „početak rješavanja problema“.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Konačno ćemo s Pakistanom imati uspostavljen bilateralni sporazum o readmisiji migranata. Smatram da je ovo početak rješavanja tih problema jer do sada nije bilo ovog sporazuma i nismo mogli da vraćamo te migrante u zemlje odakle su došli – kaže Mehmedović.

“Dovoljan postojeći zakon”

Međutim, stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević tvrdi da je readmisija moguća i po postojećem Zakonu o strancima BiH, pod uslovom da je Pakistan bio voljan da nam ustupi podatke o svojim državljanima.

– Zakon kaže da se onaj ko ilegalno uđe u BiH zatvara u imigracioni centar i vraća na prethodnu adresu ili u matičnu zemlju. Tu nema pogađanja. Nema mogućnosti da će biti osoba koja će dobiti šansu da zatraži azil jer je ušla na nelegalnom mjestu, jer nije identifikovana, jer nema podataka – kaže Galijašević.

FOTO: HERCEG TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: HERCEG TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
Dževad Galijašević

Bez obzira što su obje zemlje prihvatile da ratifikuju ovakav sporazum, Galijašević sumnja u iskrene namjere nadležnog rukovodstva BiH, ali i Pakistana. Da je ta država bila spremna da primi svoje državljane, objašnjava Galijašević, davno bi bezbjednosnim službama BiH dostavila podatke o njihovom identitetu.

– Među njima je mnogo pripadnika ISIS i Al Kaide, koji su povučeni sa sirijskog ratišta. Takve ratnike niko ne želi kod kuće. To nisu inženjeri, ni ljekari, to su ljudi koji samo znaju ratovati, koji imaju visok stepen agresivnosti i prema svojim sunarodnicima i prema drugim muslimanima. U BiH postoji zabluda koja se širi kod naroda, da je riječ o muslimanskoj braći. Šta su ti ljudi radili u Siriji, Iraku, Libiji, osim što su ubijali muslimane i ono malo hrišćana što je tamo bilo. Pakistan želi da ima svoje instrumente pritiska na zemlje EU, koje to ne vide jer su zabavljene pandemijom, odnosima Amerike, Rusije, Kine… – tvrdi Galijašević.

Kupovanje vremena

Prema njegovim riječima, Pakistan „kupuje vrijeme u dogovoru s bošnjačkim funkcionerima u Sarajevu, Biserom Turković i Selmom Cikotićem“, ministrima spoljnih poslova i bezbjednosti BiH.

Bisera Turković
FOTO: SRNA

– Turkovićeva ne vidi da ovim ljudima ništa ne znači to što je neko musliman. To nije pitanje prijateljstva nego da li imate državu i da li je vaša država politički subjekt sposoban da pregovara o vlastitoj bezbjednosti sa državom iz koje je ugrožena ta bezbjednost. Zatim, pogledajte izjave ministra bezbjednosti. Šta je on, ministar zabave? Nijedno bezbjednosno pitanje nije riješio. Dakle, u Sarajevu nema spremnosti OBA, u Ministarstvu bezbjednosti, ni u Ministarstvu spoljnih poslova. Ovo je samo provizorijum kojim zabavljamo svoj narod – zaključuje Galijašević.

Dobrovoljni povratak rijetkost

Službi za poslove sa strancima BiH u prošloj godini prijavljeno je najviše nezakonitih migranata iz Avganistana – 28 odsto, dok su Pakistanci drugi sa 24 odsto. Slijede Bangladeš, Maroko i Irak. Čak 98,88 odsto nezakonitih migranata u BiH su muškarci, a skoro polovina ih je starosti između 21 i 30 godina.

Tokom 2020. je s teritorije BiH udaljeno 713 stranaca. Kroz javnosti nepoznat Program potpomognutog dobrovoljnog povratka (AVRR) u zemlje porijekla su vraćena 232 strana državljana, od kojih su 102 iz Pakistana.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu