Rod ovog žita je izuzetno dobar, a na pojedinim parcelama u Dušanovu, Elezagićima, Trošeljima i Staroj Topoli premašio je deset tona po hektaru, što je iznad višegodišnjeg prosjeka.
Posljednjih nekoliko godina evidentne su velike oscilacije u rokovima. Ratari podsjećaju da je berba kukuruza 2012. godine, zbog velike suše obavljena 45 dana prije višegodišnjih optimalnih rokova. Samo godinu kasnije, berba ovog žita okončana je sredinom novembra, dok je prošle godine ovaj važan posao započeo krajem septembra. Proizvođači kukuruza prošle godine bili su suočeni sa problemima zbog suše koja im je desetkovala rod, ali ove sezone konačno će nadomjestiti štetu jer su im pogodovale vremenske prilike, sa mnogo vlage.
Rod je višestruko bolji nego prošle godine kada je prosjek iznosio četiri tone po hektaru. Ambari će biti puni, a kvalitet zrna je odličan. Umanjen rod pšenice i ječma zbog učestalih kiša tokom godine, biće nadoknađen kukuruzom – smatraju topolski ratari.
Novo Milanović iz Cerovljana koji ima nekoliko hektara kukuruza kaže da je godina rekordna.
– Više od mjesec dana prije ustaljenog roka kukuruz je sazrio. Sve količine iskoristiću za vlastite potrebe. Posjedujem farmu svinja sa nekoliko stotina tovljenika i prasilica. Kukuruz ću iskoristiti za stočnu hranu jer se to najviše isplati – smatra Milanović.
Identične stavove imaju Ljubiša Dukić iz Rogolja i Smail Cimirotić iz Dubrava, najveći proizvođači kukuruza u ovom kraju. Oni posjeduju velike farme sa po nekoliko hiljada junadi, bikova i pilića.
– Ovo je najbolja sezona u posljednjih 20 godina. Za kukuruz je vlaga presudan faktor. Godinama sam navodnjavao njive koristeći vodu sa Save ili obližnjih jezera. To je stvaralo velike troškove koji su, u konačnoj računici, bitno umanjivali zaradu – kaže Cimirotić.
Dukić kaže da će dio ovogodišnjeg roda plasirati u inostranstvo.
– Zrenje je ubrzano zato što je, osim vlage, bilo dovoljno sunčanih dana. Zemljište u Lijevče polju je šljunkovito, ono zahtjeva stalnu vlagu koja se brzo gubi i zato kiša ovdje ne može uzrokovati štetu nego samo korist – smatra Dukić, koji je ove godine zasijao nekoliko stotina hektara u dubičkoj opštini te topolskom području.
On napominje da je olujno nevrijeme početkom septembra povaljalo stabljike kukuruza, što otežava kombajniranje, ali ne predstavlja nerješiv problem niti bitnije utiče na žetvu.
Kukuruz na 125.000 hektara
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kukuruz zasijan je na oko 125.000 hektara i u većem dijelu, posebno Lijevče polju i Semberiji, ima rekordan rod u posljednjoj deceniji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu