Nakon ove odluke društvene mreže su se usijala od komentara na račun još jednog izdvajanja domaćeg novca na filmske projekte u regionu.
Sa druge strane vlada RS na jučerašnjoj sjednici dala je saglasnost Ministarstvu prosvjete i kulture na plan utroška sredstava za prošlu godinu pod stavkom “Sredstva za razvoj filma” skromnih 60.000 KM, što je nekih tri puta manje od sredstava za film “Kralj Petar prvi”.
Takođe, kada se uporedi pomoć Ristovskom sa nekim drugim domaćim kulturnim izdvajanjima situacija je još poraznija, pošto je naprimjer ovaj iznos za pet hiljada KM veći od kompletnog godišnjeg budžeta za Narodno pozorište RS.
Arsen Čarkić kompozitor i pijanista, te profesor klavira na Akademiji umjetnosti u Banjaluci reagovao je na ovu vijest vrlo kritičkim osvrtom na svom Fejbsuk profilu uz jasno poruku da mu smeta zapostavljenje domaće kulture na račun stranih umjetnika.
U razgovoru za Srpskainfo on je pojašnjavajući svoj Fejsbuk status dodao da mu od dodijele sredstava stranim umjetnicima još više smeta način kako se određuje njihova podjela.
Da odmah bude jasno, meni ne smeta što je Vlada Republike Srpske glumcu i producentu Lazaru Ristovskom (državljaninu Republike Srbije) isplatitila 195.000 KM za snimanje filma, niti što se količina sredstava koje je dobio Emir Kusturica (takođe državljanin Republike Srbije) a koja se, čini mi se, računa u milionskim iznosima, meni smeta način na koji se to radi.
Bez konkursa, bez projekta, bez jasno definisane koristi koju zauzvrat dobija domaća kulturna scena i građani RS čijim je parama plaćen ovaj projekat. Budžet koji ta ista Vlada izdvaja na godišnjem nivou za sve izložbe, predstave, koncerte, knjige itd. umjetnika koji rade na području Republike Srpske iznosi oko 800. 000 KM. Pri čemu za svaki domaći kulturni događaj morate prolaziti rigoroznu tendersku i projektnu dokumentaciju, dok se brojnim filmadžijama iz Srbije sredstva dodjeljuju nekim vrlo ubrzanim procedurama.
Evo postavio bih konkretno pitanje da nam neko iz Vlade RS navede, kada je neko od umjetnika iz Republike Srpske dobio sredstva od strane Vlade Srbije na ovakav način. Saradnja koja funkcioniše na pricipu: mi vama ljubav a vi nama pare, ili neki minimalni angažman umjetnika iz RS a vi nama velike pare, dovodi do toga da svakim danom gubimo ili trošimo domaće umjetnike do granica fizičkog opstanka – kaže Čarkić navodeći kao primjer tog odnosa svoju borbu da banjalučki muzičari dobiju novi klavir.
– Da se ne bih bavio poslom drugih ljudi, već sa onim što ja radim, navešću primjer koncertnog klavira u Banskom dvoru (Stenvej) koji je je kupljen prije pedeset godina.. U prevodu – nema novca za kvalitetne koncertne klavire, ali ima novca za finansiranje filmskih projekata ljudi koji uopšte nisu ni državljani Republike Srpske, iako cifra za taj klavir iznosi nešto malo više od cifre koju je dobio gospodin Ristovski za snimanje filma koji već igra u bioskopima u Srbiji. Pošto je gospodin Ristovski novac iz našeg sirotinjskog budžeta dobio tako što je otvoreno prozivao Vladu Republike Srpske, ja ću sad i sam primjeniti taj recept, otvoreno ću ih prozivati, sve dok ta ista Vlada ne kupi novi klavir – jasan je banjalučki pijanista.
Saša Hajduković, banjalučki režiser i scenarista kaže da njega više ne čudi dodjela sredstava već dvodecenijsko odsustvo bilo kakavog sistema u njihovom dijeljenju.
– Nema tu otkrivanja tople vode. Svaki filmski centar na svijetu zna kako se radi produkcija a kako koprodukcija. Zna se šta je konkurs i kako se dodjeljuju sredstva. Kod nas nažalost tako nešto ne postoji, već se donose ad hok odluke od slučaja do slučaja, koje mogu biti dobre ili loše, ali su izvan sistema i to nije način kako se ozbiljno radi. Koliko se ulaže u kinemtografiju, koliko se priča o filmskom centru, koliko se ministara promjenilo, a nije se pomaklo sa početne tačke, već je deplasirano pričati. Najiskrenije, nemam ništa protiv gospodina Ristovskog ili bilo koga drugog pojedinca i prvi sam za to da se rade koprodukcije sa drugim zemljama, ali da se zna sistem po kojem se to radi. Recimo, mi smo radili “Meso” u koprodukciji sa Srbijom, ali nismo dobili sredstva iz domaće produkcije, što je paradoks svoje vrste – kaže Hajduković. Do završetka ovog teksta gospodin Lazar Ristovski se nije javljao na telefonske pozive redakcije Srpskainfo.
Snimanje od sedam godina
Podsjećamo, nakon više od sedam godina, Lazar Ristovski uspio je da snimi istorijski film „Kralj Petar I“, inspirisan romanom „Čarape kralja Petra“ Milovana Vitezovića.
Ristovski je polovinom decembra rekao za srbijanske medije da je film finansiran novcem koji je dobio na konkursima, te da je dobio i novčanu pomoć gradova Novi Sad i Beograd.
– Ostatak novca, od skoro dva miliona evra, dali su sponzori, a dio novca smo uložili mi kao porodica, to jest, naša producentska kuća “Zilion film”. Dodik je takođe obećao pare za film, ali se više ne javlja. Biće to moje veliko razočaranje ako tako ostane – rekao je Ristovski tada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu