Društvo

Poplava uzrokovala velike štete: Sava pomela ozime usjeve i ugrozila proljetnu sjetvu

Hiljade hektara zasijanih ozimim usjevima, najviše pšenicom, poplava u Gradiški i Srpcu je uništila, a pod znakom pitanja je i proljetna sjetva.

Poplava uzrokovala velike štete: Sava pomela ozime usjeve i ugrozila proljetnu sjetvu
FOTO: FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
Bogdan Lajić iz Vrbaške ostao bez stoke i stočne hrane

Najteža situacija je u Orahovi, Gašnici, Bistrici, Vrbaškoj, Kozincima, Mačkovcu, Gredi, Dolini, Orubici, Novom Selu u gradiškoj, te Bardači, Bajincima, Gaju, Glamočanima, Kobašu te još nekim srbačkim selima u širokom pojasu pored Save.

Foto: Milan Pilipović
Foto: Milan Pilipović
Selo Gašnica pod vodom.

Na njivama je voda u prosjeku duboka metar i po, tvrde očajni sagovornici „EuroBlica“ u ovim selima. Oni kažu da se nemaju čemu nadati u vezi proljetne sjetve dok su ozime usjeve otpisali.

Nikola Subotić i Mirko Krunić iz Bistrice navode da će štete tek isplivati kada se voda povuče.

Rezerve žita u ambarima Sava je potopila i ono je neupotrebljivo za stoku. Isto je i sa sjenom u koje je prodrla mutna i prljava voda, to stoka niti hoće niti smije da jede. Već sada ovisimo od pomoći Crvenog krsta i Civilne zaštite koji su nam obećali dio stočne hrane – kaže Mirko Krunić iz Bistrice.

Njegov komšija Nikola Subotić zabrinut je zbog poplavljenih njiva.

Foto: Milan Pilipović
Foto: Milan Pilipović
NIkola Subotić iz Bistrice

-Mi nemamo gde sijati žito ovog proljeća jer je sve zatrovano i upropašteno. Mehanizacija neće moću u njive ni za mjesec dana, pod uslovom da porastu temperature i da se parcele ubrzano isuše. Već sada smo trebali uveliko sijati žito a mi se, umesto toga, borimo sa vodom i čamcima vozimo po kukuruzištima i oranicama – kaže Nikola Subotić podsjetivši da odavno nije bilo sezone bez elementarnih nepogoda.

Farmer Žarko Švraka, najveći proizvođač mlijeka žali se da neće moći prehraniti stoku jer je, po svemu sudeći, uskraćen za proizvodnju stočne hrane.

-Neće biti problem kupiti sjeno i kukuruz ali to će višestruko poskupiti proizvodnju mlijeka. Tu više nema računice i već sada, na početku sezone, jasno je da su poljoprivrednici u nepremostivim teškoćama i problemima – kazao nam je Švraka.

Bogdan Lajić iz Bistrice nije uspio da spasi stoku niti stočnu hranu, a njegove njive od kojih živi nekoliko generacija su poplavljene prije nekoliko dana.

-Borim se danonoćno ali bez uspjeha. Zidam vreće oko kuće i pomoćnih objekata, pokušavam spasiti ponešto ali bez uspjeha. Veći je problem što su pod vodom jesenji usjevi, bašte i što nemam gdje sijati kukuruz nego što mi je voda odnjela sve iz ambara i štale – veli Lajić. Identične muke imaju i poljoprivrednici iz srbačkih sela čija imanja je, osim Save, potopio Vrbas.

-Hodamo cestom kao ludi, ne znamo šta nam je činiti i kako da ove nevolje preturimo. Na pojedinim mestima, na njivama koje smo nedavno uzorali, voda je i do pet metara. Tu više nema ništa. Mi smo navikli da radimo, da živimo od svoga rada a sada čekamo tuđu pomoć – kazali su nam Ilija Lepir i Jovan Šuščević iz Bajinaca.

Osim sela pored Save i Vrbasa, podzemne vode potopile su i  plodno Lijevče polje.

Predrag Todoranović iz Romanovaca kaže da su se u njegovom selu te susednim Vilusima pojavile rijeke na mjestima gdje nikada prije nisu tekle. Poplave za sobom ostavljaju pogubno stanje na koje ratari nisu navikli i veliki je izazov vratiti zemljište u prvobitno stanje, smatraju stručnjaci.

-Kada se voda povuče, ne treba žuriti. Potrebno je pružite priliku zemljištu da se isuši. Ovo može potrajati nekoliko nedjelja. Čak i hodanje po raskvašenom tlu može nanjeti još veću štetu. Kada se zemlja osuši, treba očistiti svo đubre koje je voda nanela – kažu poljoprivredni stručnjaci. Oni napominju da poplave odnose hranljive materije iz zemljišta, što dodatno šteti tlu.  Tek ponovnom prihranom, moguće je vratiti preko potrebne hranljive materije.

Voćnjaci u vodi

Nekoliko voćnjaka u selima Bajinci, Glamočani, Razboj, Bardača i Gaj su u dubokoj vodi. Pristup sadnicama neće biti moguć minimalno dve sedmice, što može bitno usporiti redovne mjere zaštite, orezivanje i prihranu. To će, smatraju stručnjaci, umanjiti ovogodišnji rod pod uslovom da ne bude mraza u vreme cvjetanja. Ukoliko bi temperature pale ispod nule, u tom slučaju bi i voćari doživjeli sudbinu ratara koji se uza ovu sezonu ne mogu nadati ničemu dobrome.

Foto: Milan Pilipović
Foto: Milan Pilipović
Voćnjaci pod vodom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu