Društvo

PORODICA I DIJABETES Uz adekvatnu brigu oboljela djeca se pravilno razvijaju

Po njenim rečima, ključni napredak u liječenju ove djece postignut je uvođenjem kontinuiranog monitoringa glikemije, a kasnije uvođenjem insulinskih pumpi, kao najmodernijeg vida insulinske terapije.

PORODICA I DIJABETES Uz adekvatnu brigu oboljela djeca se pravilno razvijaju
FOTO: SHUTTERSTOCK
Na rastu i razvoju djece koja imaju dijabetes tipa jedan najbolje se vidi da li je liječenje i briga o njima adekvatna. Dijete koje se dobro liječi i ima dobar hemoglobin A1c, ima i uredan prirast u tjelesnoj težini i visini, te uz adekvatnu dozu insulina i fizičku aktivnost pravilno raste i razvija se. U posljednjih 25 godina briga o djeci s dijabetesom u Srpskoj je znatno unaprijeđena, prate se najnoviji svjetski trendovi, a sve to podiže i kvalitet života oko 450 djece koja u RS imaju dijabetes, ističe predijatar endokrinolog Gordana Bukara-Radujković, koja na Klinici za dječije bolesti UKC RS liječi djecu koja žive s dijabetesom.

Više od 200 djece uzrasta do 18 godina nosi insulinske pumpe, koje smo dijelom dobili u donatorskoj akciji „S ljubavlju hrabrim srcima“, dijelom su nabavljene preko Fonda zdravstvenog osiguranja, a dijelom su ih kupili roditelji. Daje se insulin analog kratkog dejstva, sa čijim uvođenjem je došlo do značajnog poboljšanja metaboličke kontrole, tako da danas djeca koja nose insulinsku pumpu imaju prosječan hemoglobin A1c od 7 odsto, a djeca koja su na intenziviranom režimu insulinske terapije imaju 7,8 odsto. Prije 25 godina taj prosjek je bio 10 odsto, a dobra metabolička kontrola je ako deca imaju ispod 7,5 odsto. Taj hemoglobin A1c određuje kakva je bila metabolička kontrola u posljednja tri mjeseca, odnosno da li ste imali visok, normalan ili nizak šećer. Zato smo sada zadovoljni sa ovom metaboličkom kontrolom – objašnjava prof. dr Bukara-Radujković.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Po njenim rečima, ako se dobro vodi metabolička kontrola, očekuje se da se hronične komplikacije kod djece pojave tek nakon desete godine od trajanja dijabetesa, ali ne moraju se ni tada pojaviti.

– Uz dobar hemoglobin A1c, ako se pacijenti pridržavaju svega onoga što ih učimo, a to je zaista sve ono što je danas poznato u svijetu, trebalo bi da se prolongiraju te hronične komplikacije. Imam pacijente koji po 20 godina boluju od dijabetesa tipa jedan i nemaju tih komplikacija. Ta edukacija je jako važna, kao i da prvih pet godina bolesti vodi ljekar koji je dobro edukovan i koji će znati da motiviše pacijenta da se pridržava svega što treba – ističe Bukara-Radujkovićeva.

Pročitajte još

Za porodice koje se suoče sa ovom bolešću to je veliki šok i stres, mijenja život porodice iz temelja. Djeca ga, ističe ona, lakše prevazilaze i kreću da uče kako da s tim žive, dok roditelji duže ostaju u toj fazi šoka i treba im više vremena da prihvate stanje. Na njima je, istovremeno, ogromna odgovornost za brigu o djetetu koja ima dijabetes, a posebno ako je dijete mlađe od 7 godina. Bolest kod djece odlikuju velika nestabilnost, nepredviljivosta, brze promjene šećera u krvi, ketoakcidoze ili hipoglikemije.

Ona ističe i da je broj oboljele djece u RS dokazano u porastu, baš kao i u svijetu, te da se kod nas godišnje bilježi 50 do 60 slučajeva obolijevanja. Najčešće su to kod nas djeca od 5 do 9 godina života, mada raste i broj djece mlađe od 5 godina kod kojih se javlja dijabetes. U svijetu, ističe, češće obolijevaju djeca mlađa od pet godina. Republika Srpska je, kaže, ušla u grupu zemalja sa srednjim rizikom za obolijevanje djece od dijabetesa.

Posljednje studije našle su, ističe, povezanost između obolijevanje i infekcija enterovirusima, jer to dovodi do pojave auto antitijela već u uzrastu do dvije godine. Prevencijom tih infekcija virusima i nekim bakterijama mogao bi se spriječiti i ovaj porast nastanka dijabetesa, jer za to nije odgovorna samo genetska predispozicija.

– Prevencija za nastanak svega toga je majčino mlijeko i dojenje, zato što ono stvara pravu crijevnu floru koja je potrebna djetetu za odbranu od svih tih virusa koji napadaju mlado dojenče. Druga preporuka je i da se djeci daju probiotici, i to prije 27 dana života, da bi se smanjilo to stvaranje auto antitijela do druge godine života. Savjetuje se i redovna profilaksa vitaminom D, te obavezna redovna vakcinacija – ističe Gordana Bukara-Radujković, dodajući da je važno i obratiti pažnju na ishranu djeteta do dvije godine, da ona zaista bude prema preporukama koje daju pedijatri.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije