Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

PORUKA REZIDENTNOG PREDSTAVNIKA MMF “Izjave o korišćenju sredstava CBBiH su nepromišljene”

Društvo
Autor:

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

U posljednje vrijeme je bilo poziva iz javnosti da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) koristi višak iznad obavezne rezerve u borbi protiv krize izazvane COVID-19. Ovi pozivi su nepromišljeni, izjavio je danas rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Endrju Dževel.

On kaže da jeste tačno da je iznos viška iznad obavezne rezerve koje banke drže u CBBH sa krajem marta oko 2,45 milijardi KM, ali da taj novac ne pripada Centralnoj banci.

-To je novac komercijalnih banaka u BiH. Ove banke su odabrale da svoj novac drže u u CBBH, međutim slobodne su da ga koriste u druge svrhe, uključujući i u svrhu pozajmljivanja privredi. CBBH ne može diktirati kako će komercijalne banke koristiti svoj višak iznad obavezne rezerve – poručuje Dževel.

-Takođe, u posljednje vrijeme je bilo i poziva da CBBH smanji stopu obavezne rezerve, koja trenutno iznosi 10 odsto. Ovo je zakonska mogućnost u pogledu politika za koju se CBBH može odlučiti da upotrijebi u nekom momentu, kao što je to radila ranije, npr. u vrijeme globalne finansijske krize iz 2008/09. Smanjenje stope obavezne rezerve bi značilo da bi dio novca koji komercijalne banke trenutno trebaju držati u CBBH postao višak iznad rezervi i bio bi na raspolaganju bankama da se koriste za kreditiranje. Međutim, banke već imaju veliki iznos viška rezervi a povećanje istih ne bi ih nužno navelo da više kreditiraju – ističe rezidentni predstavnik MMF u BiH.

Pozivajući se na ranije izjave, Dževel kaže da bi bilo koji pokušaj da se sredstva CBBH—njene devizne rezerve—koriste u fiskalne svrhe “narušio valutni odbor”.

-Trenutno, CBBH može razmijeniti svaku KM u evro, ukoliko postoji potražnja za tim, jer je svaka izdata KM u potpunosti pokrivena sredstvima u evrima. To čini valutni odbor sigurnim. Ako bi došlo do urušavanja valutnog odbora, KM bi izgubila vrijednost u odnosu na evro, dužnici sa dugovanjima u evrima ili dugovanjima koja su vezana za evro, bi se iznenada suočili sa većim teretom duga. Zemlja bi se, pored zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom, suočila i sa finansijskom krizom i krizom valute – upozorava Dževel.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO