Samo nekoliko mjeseci kasnije bila je ubijena je u logoru. Imala je 15 godina. Da je preživjela ozloglašeno mjesto, danas, na 76. godišnjicu oslobođenja koncentracijskog logora Aušvic, imala bi 91 godinu.
Zahvaljujući dnevniku koji je pisala dok je sa porodicom u Holandiji za vrijeme Drugog svjetskog rata bježala od nacista, Ana je postala poznata širom svijeta ako simbol borbe protiv nacizma. Ali, nažalost to nije dočekala.
Nije doživjela 16. rođendan
Preminula je u logoru Bergen-Belsen, gladna i izmučena tifusom, nedugo prije nego što su savezničke snage oslobodile logor i samo nekoliko mjeseci prije 16. rođendana.
Točan datum smrti 15-godišnje Ane i njene 19-godišnje sestre Margo nije moguće utvrditi, ali službeno se navodilo da su preminule 31. marta 1945. godine (logor je oslobođen 15. aprila). Sahranjene su u masovnoj grobnici, a njihova tijela nikad nisu pronađena.
Skrivali su se više od dvije godine
Ana je sa roditeljima, starijom sestrom i porodicom Van Pelt, zubarom Fricom Pfeferom, nakon što su se više od dve godine skrivali u prostorijama kompanije njenog oca u Amsterdamu, otkrivena i odvedena u logor 4. avgusta 1944. godine.
Prvo su odvedeni u zatvor u Amsterdamu, zatim u tranzitni logor u Vesterbrok odakle su premješteni u Aušvic. Putovali su tri dana sa hiljadama drugih ljudi u stočnim vagonima. Kad su stigli na odredište, Ana je sa majkom i sestrom završila u ženskom logoru, dok su joj oca otpremili u muški logor. Nikad se više nisu vidjeli. Njihov otac je, inače, jedini od osam ljudi koji su se skrivali u Tajnom skrovištu (kako ga je Ana nazivala u dnevniku), a koji je preživio logor.
“Izgledala je kao kostur”
Ana i Margo su 1. novembra 1944. godine razdvojene od majke i sa 70 drugih ljudi prebačene u logor Bergen-Belsen. Putovanje je ovaj put trajalo dva dana, a nisu ni znale gdje ih odvode. Tamo su ostale sve do svoje smrti tri ili četiri mjeseca kasnije.
Neki se preživjeli logoraši sestara Frank, a njena prijateljica iz razreda, Nanet Blic, koja je takođe završila u logoru, ispričala je kako je Ana u decembru bila u jako lošem stanju.
– Izgledala je kao kostur. Bila je zamotana u ćebe, nije mogla da podnese da ima deku na sebi – ispričala je.
Svjedoci su takođe otkrili da su sestre obljele od tifusa. To se dogodilo početkom februara 1944. pa je službeni datum njihove smrti doveden u pitanje, jer se stručnjaci slažu da je malo vjerovatno da su sestre u tako slabom stanju mogle da prežive do kraja marta, piše Biznis Insajder.
Bivša logorašica Irma Sonenberg Menkel u svojoj je ispovijesti, objavljenoj u Njuzviku navela da je bila prisutna kad je Ana umrla.
Irma tvrdi da je bila u istoj baraci sa Anom.
– Nisam je poznavala od ranije i ne sjećam se mnogo toga o njoj, ali pamtim je kao tiho dijete. Kad sam saznala da joj je 15 godina, iznenadila sam se. Djelovala je mnogo mlađe – ispričala je.
“Nije ni znala da umire”
Ona je potvrdila da je Ana oboljela od tifusa, koji je u logoru bio česta pojava od koje su mnogi umirali.
– Kao kroz maglu je se sjećam kako je govorila o ocu. Bila je nježna osoba. Rekla mi je da je jako bolesna, a ja sam joj govorila da nije. Kad je pala u komu, držala sam je na rukama. Nije ni znala da umire. Nije ni znala da je toliko bolesna. Nikad nisu znali. U Bergen-Belsenu prestaneš da osjećaš. Postaneš paralizovan. Za sve ove godine, gotovo nikad nisam govorila o tome. Nisam mogla – rekla je Irma.
Anne i Margo završile su u masovnoj grobnici sa drugim žrtvama koje su umrle u logoru. Danas se na mestu ulaza u nekadašnji logor nalazi nadgrobni spomenik za njih dvije, ali on je samo simboličan. Gdje točno leže njihove kosti, nije poznato.
Sanjala je da će postati pisac
Njen dnevnik je među papirima u skrovištu pronašla porodična prijateljica koja im je pomagala dok su se skrivali, Mip Gies, i sačuvala ga do kraja rata. Dnevnik je predala Aninom ocu Otu kad se vratio iz logora.
Njega su Anine riječi duboko dirnule, a znajući da je sanjala o književnoj ili novinarskoj karijeri, većinu je njenih zapisa (osim nekih djelovao koje je smatrao previše ličnim), objavio. Dnevnik je prvi put objavljen 25. juna 1947., a do danas je doživio brojna izdanja i preveden je na sve svjetske jezike.
Originalni dnevnik se nalazi u muzeju Kuća Ane Frank, istoj onoj zgradi u kojoj se nalazilo Tajno skrovište, prenosi Žena Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu