Od ukupnog broja zaraženih umrlo je njih 15 posto, a još uvijek se ne zna s kakvim se posljedicama za zdravlje suočavaju svi oni koji su se s tim virusom uspjeli izboriti. U trenutku kad korona i dalje hara svijetom, a prioritet je prevencija i pronalazak vakcine, posljedice onih koji su je preboljeli tek će se, čini se, zbrajati.
U Italiji su to već počeli. Naime, upravo zbog velike traume koju su prošli boreći se s ovim virusom, tamošnja je struka uočila “račun” koji Covid-19 ostavlja na izliječenim osobama. Da će zdravstvenom sustavu Italije ubrzo trebati “postkorona” odjeli, bilo je jasno vrlo brzo, govori za Večernji list dr Piero Klavario, kardiolog i specijalist fizikalne medicine iz ASL3 bolnice u Genovi.
Uobičajeno se brinemo o kardiološkim pacijentima nakon akutne faze, ili zbog akutnih koronarnih sindroma ili nakon kardioloških operacija. Ubrzo nakon početka epidemije Covid-19 shvatili smo da ćemo se prije ili kasnije morati brinuti i za preživjele od Covid-19. U isto to vrijeme naš dispanzer bio je zatvoren i odlučili smo prenamijeniti kardiološki rehabilitacijski centar u centar za procjenu i evaluaciju preboljelih od Covid-19”, objašnjava dr. Klavario, inače voditelj kardiološke rehabilitacije u spomenutoj bolnici u Đenovi. Takvi centri ili barem nekakav oblik organizirane medicinske skrbi evidentno će biti potreba i u drugim zemljama te se već danas govori o postkorona sindromu. Kako se taj sindrom manifestuje, svjedoči dr. Klavario i njegovi saradnici koji su zbog iskustva epidemije u Italiji ponajprije očekivali da im slijedi borba s posljedicama na plućima izliječenih od ove bolesti.
– Većina italijanskih ljekara bojala se hroničnih plućnih posljedica i dosad smo ih i vidjeli određeni broj, ali ne onoliko koliko smo očekivali. Glavno je pitanje osjećaju li se ljudi nakon Covid-19 normalno ili su njihovi kapaciteti redukovani i zašto. Odgovor je da većina ima simptome, i one psihološke, te oko 15 posto njih posttraumatski stresni poremećaj. Većina ih ima smanjene funkcionalne kapacitete, smanjene kapacitete za tjelovježbu i tomu je uglavnom razlog gubitak snage u mišićima – objašnjava ovaj ljekar.
Dodaje da se, uprkos manjem broju posljedica koje je virus ostavio na plućima od očekivanih, pacijenti jednostavno ne osjećaju dobro što on pripisuje, prema dosadašnjem iskustvu, upravo gubitku snage i problemima s mišićima. Dobra je vijest, kaže, što se tokom rehabilitacije mogu dosta brzo oporaviti i dodaje da ljude treba upozoriti da se nakon infekcije korona virusom mogu osjećati loše, ali da to neće trajati zauvijek.
– Rehabilitacija i tjelovježba mogu puno pomoći i ubrzati oporavak, skratiti vrijeme potrebno za oporavak – poručuje dr Klavario.
Osim posljedica za mentalno zdravlje, taj fizički osjećaj umora, slabosti i manjka energije prema iskustvu rada ove “postkorona” ambulante može se riješiti rehabilitacijom. Ono što se u posljednje vrijeme često napominje, nakon jednog stručnog rada, neurološke su posljedice koje ostavlja Covid-19, za koje dr Klavario još ne može dati jasan zaključak, ali za šta takođe postoje određene sumnje. U svakom slučaju pacijenti koji se nakon ove infekcije ne osjećaju svojima, u ovoj rehabilitaciji inicijalno prolaze istu proceduru u startu.
– Zapravo u početku nismo ni sami znali kakve će potrebe ovi pacijenti trebati pa ovo nije program jednog odjela, nego većine svih odjela bolnice. Osnovna evaluacija ovih pacijenata započinje kliničkim pregledom te psihološkom procjenom. U istom danu pacijenti takođe prođu EKG, ultrazvuk grudnog koša, šestominutni test slobodnim hodom, test procjene mobilnosti i ravnoteže, stabilometriju, mjerenje maksimalne snage kvadricepsa, spirometriju, kardiopulmonarni stres-test, test za difuzijski kapacitet za ugljikov monoksid – navodi dr Klavario proceduru kojom svi izliječeni od Covid-19 u ovoj bolnici započinju put svojeg oporavka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu