Zabava

Postala simbol borbe i otpora: Planetarno poznata serija oživjela staru narodnu pjesmu" Bella Ciao" (VIDEO)

Čuvena pjesma "Bella Ciao" centralna je muzička tema španske krimi serije "La Casa de Papel", koja je postala planetarni fenomen, još veći tokom pandemije korona virusa.

Postala simbol borbe i otpora: Planetarno poznata serija oživjela staru narodnu pjesmu" Bella Ciao" (VIDEO)
FOTO: GEORGIA BLOO/YOUTUBE/SCREENSHOT

Pjesma je poznata kao stara narodna pjesma koja je služila italijanskim partizanima kao himna protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata. Postala je simbol borbe i otpora i traje decenijama.

Međutim, manje je poznato da ovo nije kompletan istorijat čuvene italijanske antifašističke himne, već da ona ima mnogo starije poreklo. Planetarnu slavu je stekla šezedesetih godina (tokom studentskih protesta 1968), ali nastala je u sasvim drugom ambijentu.

Prva verzija pjesme zabilježena je 1906. godine.

Istorija pjesme “Bella ciao” (“Doviđenja lepa”, u prevodu) seže i do kraja 19. vijeka, kada su je koristile potlačene žene/radnice u sjevernoj Italiji. Mondine su provodile cijeli radni dan golih nogu u vodi do koljena i savijenih leđa, čisteći korov i radeći u poljima pirinča. Žene koje su obavljale ovaj posao pripadale su najsiromašnijim društvenim slojevima pa nisu imale puno izbora u odabiru poslova, već su ostajale da rade u nehumanim uslovima.

Iako je posao bio zamoran i veoma isrcrpljujuć, primale su vrlo niske plate, a pošto su dolazile iz siromašnih porodica to je bio jedini način da ih prehrane. Ovo je često dovodilo do pobuna žena, ali bilo je i onih koji su bli spremni da rade ovaj posao bez pogovora, te da ih zamijene pod istim uslovima.

I tako je nastala “Bella ciao”. Žene na poljima pirinča su je pjevale kako bi izrazile svoje nezadovoljstvo i koristile je kao himnu za svoju borbu. A ostalo je istorija… Ipak, prvobitne riječi pjesme bile su drugačije od onih koje su korišćene u antifašističkoj himni.

Nakon “ženske himne” postala je popularna tokom Drugog svjetskog rata, kada je italijanskim partizanima koristila kao njihova himna.

Pjesmu je prvi put snimila italijanska pjevačica Đovana Dafini 1962. godine. Do danas je snimljena na 32 jezika, a pjevali su je umjetnici iz cijelog svijeta. Godinama je sticala veliku popularnost i danas se smatra međunarodnom himnom slobode i prava ljudi.

Popularna je i u svijetu fudbala, koriste je navijači u brojnim zemljama, a nedavno je dostigla još veću popularnost zahvaljujući seriji “La Casa de Papel”, piše Mondo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije