Društvo

Poteškoće proizvođača sadnica voća u Lijevču: Rasadnicima nedostaju radnici i tržište (FOTO)

Proizvodnja sadnica voća u Lijevču i Potkozarju drastično je smanjena zato što je potražnja svake godine manja.

Poteškoće proizvođača sadnica voća u Lijevču: Rasadnicima nedostaju radnici i tržište (FOTO)
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Rasadničarima takođe problem predstavlja i nedostatak radnika.

Na ove probleme za Srpskainfo je ukazao Jovo Dragojević iz Bereka, najveći proizvođač sadnica voća u ovom dijelu Republike Srpske.

On je do sada godišnje proizvodio više od 100.000 sadnica, ali je količine drastično umanjio, ugasio preduzeće i od ove sezone opredijelio se za uslužnu djelatnost.

Dragojević, u skladu sa mogućnostima, sada proizvodi sadnice po nalogu i za potrebe preduzeća iz Modriče.

On naglašava da podaci jasno ukazuju sa kakvom problematikom se suočavaju vlasnici rasadnika, te da je ovakav poslovni potez, za njega bio neminovan.

– Ove godine imam 15.000 sadnica voća i ukrasnog bilja. Prošle sezone moja proizvodnja bila je duplo veća, ali prethodnih godina, po sezoni sam proizvodio u prosjeku 130.000 sadnica. Kada sam shvatio da potražnja opada, te da imam sve više neprodanih sadnica voća koje sam spaljivao, postalo je jasno da za mene, kao i ostale koji se bave istim poslom, više nema perspektive – kazao nam je Dragojević.

Analizirajući uzroke takve situacije, Dragojević navodi nekoliko ključnih faktora koji su negativno uticali na proizvodnju sadnica.

– Potražnja sadnica voća drastično je smanjena u Republici Srpskoj. Mnogi, godinama uzorni proizvođači voća, zapustili su svoje plantaže ili sasvim iskrčili voćnjake. U Federaciji BiH situacija je nešto povoljnija. Na to tržište, u posljednje vrijeme plasiramo više sadnica nego ovdje – naglašava Jovo Dragojević.

Drugi, takođe veliki problem, predstavlja manjak radnika.

– To je za nas nerješivo. Mi, vlasnici rasadnika godinama ne uspijevamo obezbijediti ni minimalan broj sezonskih radnika za spolove u rasadnicima. Ove godine satnica je osam maraka, što je pristojna cijena i nudi mogućnost solidne zarade. Međutim, to ništa ne mijenja u pozitivnom smislu. Do sada smo angažovali radnike iz Srbije, Hercegovine, čak Rumunije i Bugarske, ali zbog korone, uskraćeni smo za dolazak tih radnika – naglasio je Dragojević.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Zbog navedenih okolnosti, kaže sagovornik Srpskainfo, bitno su izmijenili strukturu proizvodnje.

Količine sadnica plantažnog voća su sve manje, a ukrasnog bilja, domaćih i egzotičnih sorti voća sve veće.

– Prilagođavamo se tržištu i uslovima rada, jer to okolnosti diktiraju, kako bi izbjegli potpunu propast i prestanak rada. Podsjećam, posjedujemo mehanizaciju, znanje, bogato iskustvo koje nastojimo, bar djelimično iskoristiti. Zato, umjesto sadnica jabuke, kruške, šljive, breskve, kajsije i drugog voća, sve više proizvodimo tuje, smrče, borove, jorgovan, bagrem, jasen – ističe Jovo Dragojević, vlasnik rasadnika u Bereku, gdje predstoji vađenje sadnica i rasadnika.

Nažalost, kaže on, osim dvojice radnika, te nekoliko ukućana, ne vjeruje da će obezbijediti sezonce kako bi ovaj posao na vrijeme okončao, u optimalnim rokovima za jesenju sadnju.

Inače, Potkozarje koje je nekada imalo najveću proizvodnju voća u bivšoj Jugoslaviji, te uzorne zasade voća, ponovo ulazi u krizni period, a mnogi voćari su u nedoumici, da li uopšte više proizvoditi ili egzistenciju potražiti u drugim poljoprivrednim djelatnostima.

Najveći problem za voćare je plasman jabuke i kruške, što diretno utiče i na proizvođače sadnica, kao što je Jovo Dragojević.

Egzotične voćke

U potkozarskom i lijevčanskom kraju, osim tradicionalnih odnosno starinskih sorti voća, sve je veća potražnja egzotičnih vrsta. To su japanska jabuka kaki, japanska kruška naši, kineska mušmula, žižula, sibirski limun, karambola, kumkvat, mango, guava, kivano, duria, tamarilo… Od domaćih sorti sve traženije su kruške, jabuke, potom oskoruše, mušmule, gloginje i drugo voće za koje nije potrebno korištenuje hemijske zaštite niti mnogo drugih poslova, kao u plantažnim voćnjacima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu