Ovdje, kao i u susjednim opštinama imaju stalni problem manjka radnika u privredi, a nevjerovatno veliki pritisak na opštinsku administraciju i javna preduzeća, gdje mnogi žele primarno da se zaposle. Kancelarijski poslovi su mnogo poželjniji od industrijskih hala i pogona, gdje je put do zaposlenja veoma kratak, a oglasi kojima se traže radnici, često nemaju efekta.
Zato će upražnjena radna mjesta u Laktašima pokušati da popune na „Danu zapošljavanja” 24. maja, u direktnim kontaktima poslodavaca i nezaposlenih. Na dugačkom spisku potrebnih profila su procesni kontrolori, skladištari, radnici na održavanju, knjigovođe sa licencom, komercijalisti, administativci, konobari, čistači, industrijski radnici, mašinski inženjeri, dostavljači robe, skladištari, operateri na CNC mašinama…
U Laktašima su nepopunjena radna mjesta i za lakirere metala, električare, brentiste u pilanama i još neka srodna zanimanja.
U opštinskoj upravi navode da preduzeća u ovoj sredini konstantno imaju potrebu za zanatlijama širokog spektra zanimanja, najviše za proizvodne grane u industriji ali da teško mogu popuniti radna mesta.
I kod nas većina želi da se zaposli u administraciji, dok ih industrija i fabrike mnogo ne interesuju. Nastojimo privući investitore, u tome uveliko uspjevamo, ali kada treba obezbjediti radnike onda to ide teško i sporo – rekao je Ranko Karapetrović, načelnik Laktaša ističući stalni debalans potreba i ponude na Zavodu za zapošljavanju.
On šansu za zapošljavanje vidi i u poljoprivredi koja je u ovom kraju razvijena i nudi solidnu perspektivu. Zato su ovdje odlučili da stimulišu proizvođače povrća u plastenicima. Radi se o programu za siromašne porodice i za mlade.
– Dodjelićemo 20 plastenika, sa naglaskom na mlade poljoprivrednike koji su dugoročno opredjeljeni za rad u ovoj oblasti. Uslov je da imaju vlastito ili zakupljeno zemljište te izraženu volju za poljoprivrednom djelatnošću – navode u laktaškoj Opštini.
Ovu inicijativu podržao je Centar za ekonomski i ruralni razvoj iz Laktaša. Osim materijalne pomoći, to podrazumijeva teoretsku i praktičnu obuku za organsku proizvodnju povrća u zatvorenom prostoru, stručna savjetovanja te istraživanja mogućnosti plasmana povrća.
Inače, u cijelom lijevčanskom kraju ima sve više primjera, posebno mladih bračnih parova koji su se dugoročno opredijelili za poljoprivredu, uložili značajna sredstva te uz pomoć donatora i lokalnih vlasti odlučili da žive i proizvode hranu u selu.
Upravo takvi primjeri, kaže načelnik Ranko Karapetrović, jesu putokaz za razvojne pravce i perspektivno zapošljavanje.
Istovremeno, i u susjednoj opštini Gradiški je konstatna potražnja za nekoliko stotina radnika u industriji namještaja koja ne uspijevaju da popune. Svi pokušaji da problem riješe nisu dali očekivani rezultat, što se negativno održava na proizvodni ciklus, posebno ugovorene izvozne količine namještaja.
Potrebna proizvodna zanimanja
Ministarstvo prosvjete i kulture RS planira da upisnom politikom oživi stare zanate, koji su ranije postojali u obrazovnom sistemu pa su neko vrijeme bili ugašeni. Ministarstvo je još prošle godine podsjetilo škole da su dužne realno planirati upis u skladu sa brojem učenika koji završavaju osnovnu školu na području lokalne zajednice, uzimajući u obzir potrebe privrede.
U Uniji udruženja poslodavaca RS smatraju da su tržištu rada potrebne zanatlije odnosno sva mašinska i građevinska zanimanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu