Tako ukupni depoziti građana u bankama u Srpskoj, a prema izvještajima koje su banke dostavile Agenciji za bankarstvo RS, 12. maja iznose 3,673 milijardi konvertibilnih maraka. Na kraju prošle godine, 31. decembra, u bankama su imali ukupno 3,690 milijardi KM.
Čak su, po podacima Agencije, depoziti stanovništva rasli od kraja marta do polovine maja za oko 42 miliona maraka, što samo potvrđuje povjerenje u bankarski sektor.
Posmatrajući samo period od početka epidemioloških mjera u Republici Srpskoj, od 16. marta, do početka ovog mjeseca, odnosno do 4. maja, zabilježeno je blago smanjenje depozita stanovništva od 2,4 odsto.
Posmatrajući po vremenskim intervalima, smanjenje depozita je zabilježeno u drugoj polovini marta, dok od početka aprila do 4. maja bilježimo blago povećanje depozita građana. Bilo je realno očekivati da, usljed pandemije korona virusom i određene vrste panike zbog toga, dođe do povlačenja određenog iznosa depozita, prije svega građana. Nakon prvog šoka izazvanog pandemijom, a kako smo i predviđali, došlo je do prestanka povlačenja depozita građana o čemu govore i gore navedeni trendovi – kažu za Srpskainfo u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske.
Podsjećamo da su u drugoj polovini marta, dakle na samom početku epidemije, brojni građani širom Republike Srpske kupovali zalihe hrane, plašeći se nestašice određenih proizvoda. To je bio glavni razlog pada depozita stanovništva u bankama.
Podsjećamo da je Republički štab za vanredne situacije donio mjeru ograničene kupovine osnovnih životnih namirnica, koja je bila na snazi do kraja aprila. Građani su se u međuvremenu uvjerili da je tržište stabilno i dobro snabdjeveno, odnosno da nema potrebe stvarati zalihe hrane.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, Marko Đogo, za Srpskainfo ocjenjuje da je stanje bankarskog sektora u toku epidemije pozitivna stvar i da će biti izuzetno povoljno ako pokazatelji na kraju godine budu na nivou prošlogodišnjih.
– Građani su u jednom trenutku u jeku epidemije imali veću potrošnju, što je samo blago uticalo na depozite u bankama – ističe Đogo.
Mnogi stručnjaci prognoziraju veliki pad svjetske ekonomije zbog posljedica pandemije korona virusa.
– U ovom trenutku nemam istraživanja na osnovu kojih bi mogao da kažem kako će to da utiče na poslovanje banaka. Lično smatram da će građani i poslovna zajednica biti obazriviji u kreditnom zaduživanju zbog krize – naglašava Đogo.
Jedino što će, kako kaže, nesumnjivo da raste zaduživanje javnog sektora u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Po podacima Agencije za bankarstvo RS, depoziti države i državnih institucija su u ovom periodu rasli za oko šest odsto, dok su depoziti pravnih lica rasli za četiri odsto.
Stanje ukupnih depozita u bankarskom sektoru Republike Srpske u posmatranom periodu se nije mijenjalo i iznosi 6,31 milijarde КM.
Ključna uloga
Bankarski sektor u BiH igra ključnu ulogu u pomaganju da ekonomija prebrodi, a na kraju i da se oporavi od krize izazvane virusom korona, ocijenio je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Endrju Dževel.
– Pravna i fizička lica koja su sposobna da plaćaju svoje dugove treba da nastave s plaćanjem. Ovo će osigurati da banke budu u mogućnosti da pružaju nove kredite privredi. Osim toga, da bi stimulisali banke da više kreditiraju, vlasti razmišljaju o šemama kreditnih garancija gdje vlada preuzima značajan dio rizika novog kredita. To je pravi način da se stimuliše dodatno kreditiranje privrede uz istovremeno očuvanje funkcionisanja finansijskog sektora – kaže Dževel.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu