Biznis

POVRATAK NA NIVO PRIJE KRIZE TEK SREDINOM 2022. Drugi talas korone zaustavio oporavak austrijske privrede

Drugi talas pademije korona virusa na jesen ponovo je zaustavio oporavak austrijske privrede, zbog čega će rast BDP u ovoj godini biti minus 7,1 odsto, prognozira Nacionalna banka Austrije (OeNB).

POVRATAK NA NIVO PRIJE KRIZE TEK SREDINOM 2022. Drugi talas korone zaustavio oporavak austrijske privrede
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Radi se o korekciji prognoze pošto je OeNB za tekuću godinu u junu predvidjala rast od minus 7,2 odsto.

Međutim prognoza za 2021. godinu je manje optimisična, sa rastom od svega 3,6 umjesto četiri odsto.

Prema OeNB, nivo od prije krize austrijska privreda dostići će tek sredinom 2022. godine.

Budžetski deficit će ove godine, prema OeNB, porasti na 9,2 odsto BDP i do 2023. godine će pasti na 1,4 odsto.

OeNB polazi od toga da će početkom iduće godine biti vakcine protiv korona virusa, ali da će tek nakon jedine godine biti globalno efikasno primenjiva.

Zbog toga će, navode u prognozi, mjere podsticaja za privredu moći da budu postepeno smanjene.

– U prvom kvartalu 2021. godine, kao i u manjoj mjeri i drugom kvartalu, ekonomska aktivnost u i izvan Austrije će biti još pod teretom pandemije – navodi OeNB.

Ukazuje se da je dobra vijest po privredu da je drugo zaključavanje, koje je uslijedilo na jesen, manje štete nanijelo privredi nego ono na proljeće.

Na proljeće je, u godišnjem poređenju zabilježen pad od 25 odsto, a na jesen “samo” oko 13 procenata. Ovome je doprinijelo što je lanac snabdjevanja manje bio pogođen, te je proizvodnja nastavila da radi.

Austrijanci su ove godine drastično smanjili svoju potrošnju i zato više novca ostavili po strani, te je stopa štednje porasla na 13,7 odsto.

Jedan dio ušteđenog novca bi trebalo iduće godine ponovo da bude usmjeren na potrošnju, pa će i pored stagnirajućih realnih primanja moći da se očekuje rast potrošnje za 3,9 odsto, ocenjuje OeNB.

Inflacija će u ovoj godii pasti na 1,3 odsto, a potom će rasti 2022.i 2023. na na 1,7 procenata.

Javni dug će porasti 2020. i 2021. snažno na 83,3, odnsono 86,4 odsto BDP-a, a potom će 2023. blago opasti na 82,5 procenata.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije