Biznis

PRAKTIČNI SAVJETI Dobra izolacija fasade štedi do 30 odsto novca

Sa minimalnim izmjenama svakodnevnih navika može se značajno umanjiti iznos mjesečnih računa, te smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu, a istovremeno kreirati ugodan i energetski efikasan dom, poručuju stručnjaci.

PRAKTIČNI SAVJETI Dobra izolacija fasade štedi do 30 odsto novca
FOTO: UNDP/RAS SRBIJA

Uštedjeti se može svaki dan i samo pametnim odabirom kućanskih uređaja, odnosno kupovinom energetski efikasnijih uređaja.

Savjetujem da prilikom kupovine uređaja uvijek obratite pažnju na oznaku energetskog razreda i težite slovnim oznakama A, pri kojima uređaji troše manje energije za jednako obavljanje istog rada. Pametno, a vrlo lako – praktični su savjeti stručnjaka iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine Danijele Kardaš, o mjerama koje se mogu primijeniti u svakom domaćinstvu.

Ona je o ovim i drugim mjerama energetske efikasnosti nedavno razgovarala i sa stanovnicima Banjaluke, posjetiocima edukativnog događaja “Dom koji štedi zlata vrijedi”, u okviru velikog projekta “Zeleni ekonomski razvoj” – GED u BiH.

Građani su imali priliku i da na izloženom primjeru edukativne makete energetski efikasne kuće uče o energetskoj efikasnosti.

Stručnjaci ovog projekta ističu i da se oko 30 odsto toplote za grijanje izgubi u okolinu preko spoljnih zidova i krova, a oko 40 odsto kroz prozore i vrata. Samo adekvatnom izolacijom se godišnje može uštedjeti od 700 do 1.800 KM.

FOTO: D. Božić/Ringier
FOTO: D. Božić/Ringier

Termalna izolacija fasade je važan faktor za postizanje toplotnog komfora za stanare, bilo da se radi o kući, stambenoj ili poslovnoj zgradi.

– Izolacijom se postiže smanjenje neželjenih oscilacija u temperaturi, kao i smanjenje potrebe za dodatnim grijanjem ili hlađenjem prostorija. Poznato je da se preko neadekvatno izolovanih spoljnih zidova gubi mnogo toplote. Dobrom izolacijom fasade mogu se ostvariti finansijske uštede i do 30 odsto, a ujedno zadržati konstantnija temperatura i ugodnost u objektu, bez obzira na godišnje doba. Prevedeno u jednostavnu matematiku, za stan koji na energente za grijanje troši oko 700 KM za površinu od oko 60 metara kvadratnih, izolacijom fasade postižu se uštede do 280 KM godišnje. Osim uštede na grijanju, ovom mjerom se postižu daleko stabilniji i bolji uslovi boravka u prostorijama tokom ljetnjeg perioda – objašnjava menadžer GED projekta u BiH Elvis Hadžikadić.

Glavni cilj svih elemenata koji čine ovojnicu objekta je smanjenje gubitka toplote u zimskom periodu, te manja zavisnost o hlađenju u ljetnjem periodu.

– U idealnim uslovima, kada objekti imaju kvalitetnu izolaciju, ovi elementi doprinose održavanju optimalne temperature. Kombinacija pravih mjera i materijala za izolaciju fasade spada pod energetski efikasno ponašanje i vrlo je značajno da su ljudi upoznaju sa svim njegovim aspektima. Najefikasniji učinak fasade može se dobiti u kombinaciji sa energetski efikasnim prozorima i izolacijom tavanice, krova i podruma, čime se ostvaruju finansijske uštede do 70 odsto – navodi Hadžikadić.

On podsjeća i da je praksa kod nas da se prvo napravi kuća, često bez ikakve termoizolacije, pa se tek onda razmišlja o sistemu grijanja.

– U takvim objektima, čak i kada ih naknadno „utoplimo“, ostaje sistem grijanja koji će raditi sa dosta manjim stepenom efikasnosti, što će dovesti i do prekomjerne potrošnje goriva, neželjenih troškova i emisija gasova. Tu praksu treba napustiti i potrebno je bolje planirati izgradnju ili renoviranje prostora za stanovanja – ističe on.

Važni su i kotlovi

Savremeni kotlovi na pelet imaju stepen efikasnosti od 85 odsto do 92 odsto, dok stari kotlovi na čvrsto gorivo mogu imati stepen efikasnosti manji od 60 odsto, što znači da se 60 odsto ili manje goriva pretvori u toplotnu energiju. Dodatne uštede savremeni kotlovi ostvaruju zbog mogućnosti potpunog automatskog rada, regulacije i prilagođavanja sagorijevanja kvalitetu goriva.

Procjena stručnjaka je da se, nakon ugradnje savremenih kotlova na pelet ukupno godišnje može uštedjeti od 230 KM u stanu, do čak 3.000 KM u kući.

– Jedan od efikasnijih sistema za grijanje potrošne tople vode u kući, ali i grijanje i hlađenje objekta, jesu toplotne pumpe. Pri njihovoj kupovini obratite pažnju na faktor efikasnosti (COP ili EER). Što je taj faktor veći, uređaj je energetski efikasniji. Cijene toplotnih pumpi u BiH su još visoke, ali moguće je ostvariti značajne uštede. Procjena je da su ukupne godišnje uštede nakon ugradnje toplotnih pumpi, u zavisnosti od trenutnog stanja objekta i energenta koji se koristi za grijanje i pripremu potrošne tople vode, od 360 KM za stan, do više od 3.000 KM za kuću – neki su od savjeta stručnjaka.

Jačati svijest o važnosti energetske efikasnosti

Projekat “Zeleni ekonomski razvoj” u BiH provodi UNDP uz finansijsku podršku Vlade Švedske, u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS i Fondom za zaštitu okoliša FBiH, resornim ministarstvima, opštinama, te drugim partnerima. Cilj projekta je promocija i povećanje svijesti javnosti o važnosti energetske efikasnosti, odnosno mjerama koje doprinose manjem korištenju energije, finansijskim uštedama i zaštiti životne sredine.

Želi se uspostaviti održivi sistem upravljanja energijom na svim nivoima BiH da bi se smanjila emisija štetnih gasova, unaprijedila energetska efikasnost javnih objekata i sistema javne rasvjete, a novac koji se na taj način uštedi reinvestirao.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije