Svijet

PRAVA ISTINA O POTONUĆU TITANIKA Sve se saznalo kada je ekscentrični bogataš najavio da pravi repliku

Posljednja zvanična vijest o već sedam godina najavljivanom brodu “Titanik 2” australijskog tajkuna Kliva Palmera bila je još u decembru 2018. kad je njegova kompanija “Blu star lajn” objavila da je sklopila ugovor sa firmom za brodski menadžment “V. šips”.

PRAVA ISTINA O POTONUĆU TITANIKA Sve se saznalo kada je ekscentrični bogataš najavio da pravi repliku
FOTO: PROFIMEDIA

Sudeći po tome, za nekoliko godina trebalo bi da bude porinut brod “Titanik 2”, izgrađen skoro u potpunosti po uzoru na onaj iz epske pomorske tragedije u sjevernom Atlantiku iz 1912. Nezvanično, “Titanik 2” planira da 2022. zaplovi iz Kine, gdje će biti izgrađen, za Dubai, a odande za Sautempton u Velikoj Britaniji i dalje istom onom rutom kojom je plovio original iz 1912.

Samo što to neće biti nimalo lako. Ne zbog toga što Palmera niko ne voli niti mu vjeruje kako u Australiji tako i u svijetu, nego i zbog niza tehničkih problema. Naime, Palmer je zamislio da njegov “Titanik 2” arhitektonski bude identičan kao original. Kabine, restorani, trpezarije hodnici, spoljašnji izgled, čak i kategorije razreda putničkih kabina i kostimi za posadu i putnike. Razlika će, naravno, biti mnogo jer je tehnologija u međuvremenu veoma napredovala. Motor će biti dizelski, pa će četiri velika dimnjaka biti samo ukras.

Brod bi trebalo da ima devet paluba i 840 soba za 2.400 putnika i 900 članova posade. Ovog puta biće dovoljno čamaca za spasavanje i konstrukcija će biti nešto deblja. I tu se dolazi do glavne priče. Naime, poslednjih godina utvrđeno je da nije samo sudar s ledenim brijegom te kobne aprilske noći 1912. koštao 1.514 ljudskih života. Ispostavilo se da grdosija duga 269, široka 28 i visoka 53 metara u onim uslovima ne bi imala šanse da preživi ni mnogo slabiji sudar zato što tehnologija u ono doba nije bila dovoljno razvijena za izgradnju takvog giganta bezbjednog za plovidbu.

Tajna na koju niko nije pomišljao cijeli vijek počela je da izlazi na vidjelo kad su naučnici kanadske državne agencije DREA uspjeli da izvuku djelove “Titanikove” konstrukcije s dna okeana. Stručnjacima za materijale odmah su dvije stvari upale u oči: greška u čeličnoj konstgrukciji broda i u zakivcima koji su povezivali konstrukciju sa kosturom broda. Stručnjaci su primijetili da krhotine konstrukcije imaju oštre i šiljaste ivice kao komadi razbijenog stakla, što ni u ludilu ne sme da se desi kod takvog materijala za tu namjenu. A tokom hemijske analize konstrukcije razjasnilo se šta je moglo da pođe po zlu. Naravno da su smjesta provjerili svoje sumnje eksperimentom. Napravili su čelične ploče identičnog sastava kao one koje su pronašli i potom ih uronili u vodu na istoj temperaturi kroz koju je prije potonuća plovio “Titanik”. I kada su simulirali sudar tih ploča sa ekvivalentom prepreke u koju je udario “Titanik”, čelik se rasprsnuo kao staklo u iste one krhotine koje su pronašli.

Već jako dugo iz fizike materijala poznato je da čelik pod određenim uslovima više nije savitljiv, nego postaje tako krut da pri udarcu baš ovako puca. Niska temperatura mora, visoki nivo sumpora u čeliku i snažan udarac pri brzini od 42 kilometra na sat čak i svaki od ova tri uzroka pojedinačno mogao je da uništi brod, a kamoli sva tri zajedno. Na to se nadovezala i četvrta kobna okolnost. Kad su naučnici prvi put pregledali komade konstrukcije, zaprepastili su se kad su vidjeli da zakivci kao da su žiletom odsječeni. Ispostavilo se da su oni u datim okolnostima u trenutku popustili kao odrezani. E, sada je već jasno kako je nastala onolika rupetina u trupu i zašto je “Titanik” potonuo čak 24 puta brže nego što su ljudi koji su ga pravili mogli i da sanjaju.

Zato bi “Titanik 2” trebalo da bude napravljen modernih materijala, od čistijeg čelika, sa savremenim sistemom upravjanja i nevidljivim, ali presudno važnim prepravkama trupa. Ako se to ikad desi, jer kad se izračunaju sve stavke, taj superbrod koštaće najmanje pola milijarde dolara. Trebalo bi da se gradi u brodogradilištu “CSC Đinling” u Nanđingu, zamišljeno je da ima iste dimenzije kao original, samo što će biti nešto teži – oko 56.000 tona. Palmer je izgradnju “Titanika 2” najavio još 2012., na stotu godišnjicu tragedije originala, a istovremeno je objavio i svoju kandidaturu za parlament australijske države Kvinslend. Tri godine kasnije sve je stalo jer je Palmer počeo da se tuži s kineskom firmom koja treba da gradi brod.

(Express)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije