Kada se na sudu u Novom Pazaru u Srbiji pojavi stranka kojoj je materinji jezik bošnjačkom, postupak se vodi “kao da se govori na mađarskom ili francuskom jeziku uzima se tumač koji sa srpskog prevodi na bošnjački jezik”, priča za Dojče vele Edin Hodžić, sudija osnovnog suda u Novom Pazaru, o tome kako izgleda kad neko insistira na prevodu sa srpskog na bošnjački jezik.
Takvih je, dodaje, malo, ali službene statistike ne postoje. Ranije se događalo da prekršajni postupci zastarijevaju jer nema ovlaštenih sudskih tumača. Sada, kada ih ima nekoliko, mnogo manje ljudi traži da im se sudi na bošnjačkom – to bi samo povećalo troškove suđenja koje moraju snositi ako budu osuđeni.
Ali zašto sam sudija Hodžić ne proglasi sebe govornikom i bošnjačkog jezika pa tako vodi postupak?
– Imao bih pravo voditi sudski postupak na bošnjačkom jeziku, ali insistiram da se postupak vodi na srpskom jeziku jer ne želim da me stranke ispravljaju ako sam nepravilno izgovorio neku riječ na bošnjačkom – poručuje on.
Tako, kaže, čuva dostojanstvo suda. Dok u Srbiji, BiH i Crnoj Gori gotovo da i nema tumača za službene jezike, država nastalih na području bivše Jugoslavije, u Hrvatskoj ih ima pregršt.
U Zagrebu postoji pravom poliglota – ona je sudski tumač za makedonski, hrvatski, srpski i bošnjački.
– Crnogorski ne govorim – kaže Spomenka Demnieva.
(Klix)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu