Kultura

Predstava “Zlatno doba” odnijela PET NAGRADA: Za jaku državu potrebno je USPJEŠNO POZORIŠTE

Narodno pozorište Republike Srpske nedavno je nagrađeno sa čak pet nagrada na 37. susretima pozorišta BiH u Brčkom, za predstavu “Zlatno doba”, nastalu povodom 90 godina pozorišta.

Predstava “Zlatno doba” odnijela PET NAGRADA: Za jaku državu potrebno je USPJEŠNO POZORIŠTE
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS

Predstava “Zlatno doba” nagrađena je za najbolju kostimografiju, najbolju scenografiju, najbolju mušku ulogu, najbolji dramski tekst, te za najbolju predstavu u cjelini. Više o predstavi i njenom uspjehu rekao nam je autor i reditelj Željko Stjepanović.

– Inspiracija za ovu predstavu bio je potez kralja Aleksandra Karađorđevića i bana Milosavljevića koji su želeći da naprave jaku banovinu, odlučili da sagrade škole, bolnice, puteve, biblioteke, muzeje. A među prvim institucijama koje su sagradili bilo je pozorište. Tako radi mudra i pametna vlast. Obrazuje, opismenjuje i oplemenjuje svoje sunarodnike. Čini od njih bolje ljude – rekao je Stjepanović.

„Zlatno doba” je istorijska drama zasnovana na istinitim događajima i na izmišljenim likovima i situacijama, zbog stvaranja dramske radnje i pojačavanja sukoba u određenim scenama, da bi bilo što prijemčivije za publiku.

FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS

– Za jaku državu potrebno je da svi segmenti društva budu na visini zadatka, školstvo, zdravstvo, privreda, nauka, kultura. To se postiže znanjem vlasti šta želi u određenim oblastima i profesionalnim institucijama koje su zadužene za razvoj tih oblasti. Kad vlast zna šta hoće onda se i pozorište može napraviti za 45 dana. U govoru bana Milosavljevića prilikom otvaranja Narodnog pozorišta Vrbaske banovine, vi tačno vidite šta ta vlast želi od tog pozorišta. Tom govoru od prije 90 godina ne može se ništa dodati ili oduzeti ni danas u pogledu svrhe osnivanja pozorišta i razvoja pozorišne umjetnosti – rekao je reditelj.

Uloge u predstavi su u funkciji oslikavanja šireg i užeg konteksta stvaranja Narodnog pozorišta Vrbaske banovine. Širi kontekst je odluka o osnivanju pozorišta i čine ga likovi iz Beograda, kralj, ban, Živković, glumci i ostali. Uži kontekst čine likovi iz Banjaluke, gazde, Mihajlo i Lejla, muzičari, Omer i Suljo, kroz koje se prelama odluka kralja da u Banjaluci sagradi pozorište i koja utiče na razne način na njihove živote.

Neko se pozorišta plaši, neko pozorište vidi kao šansu za napredak, neko nekog zavoli kroz pozorište, neko zavoli pozorište, ali niko ne ostane ravnodušan prema njemu.

– Pozorište bilježi sve uspone i padove kroz koje jedno društvo prolazi. Ne kaže se džaba, ako hoćeš da upoznaš jedan narod zaviri u njegovo pozorište, tu se sve vidi. Koliko vlast ulaže u pozorište, na kom profesionalnom nivou je pozorišna umjetnost, koliko posvećuju pažnje svom jeziku, istoriji, tradiciji, koje savremene teme i probleme svoga društva obrađuje, koliko ide u korak sa svjetskim pozorišnim tokovima. Koliko je razvijen profesionalni pozorišni život, koje se sve vrste pozorišta njeguju, koliko ima profesionalnih pozorišta, koliko i kakvih pozorišnih festivala ima. A to sve govori koliko je jedno društvo ozbiljno. Istorijski gledano, svaka država i društvo su gradili pozorišta, sada je došao i na nas red. Nadam se da se nećemo obrukati pred generacijama koje dolaze – poručio je on.

Prema riječima reditelja, banjalučka publika rado gleda ovu predstavu jer ima dosta istorijskih podataka iz istorije stvaranja Pozorišta, te stvaranja užeg jezgra grada Banjaluke. U predstavi igra oko trideset glumaca.

– Rad na ovoj predstavi mnogo mi znači, jer osjećam da sam i ja dio ove velike trupe čiji rad traje evo već 90 godina. A kad vidite koja su sve glumačka i rediteljska imena prošla kroz ovu kuću, zadovoljstvo je još veće – dodaje on.

FOTO: RAS SRBIJA
FOTO: RAS SRBIJA

U ulozi bana Milosavljevića

Goran Jokić, nagrađen za najbolju mušku ulogu u Brčkom, rekao je da je lijepo i lako raditi sa ljudima sa kojima godinama sarađuje. – Značajno je što našu premijeru igramo tačno 90 godina od prve premijere koja je održana u tadašnjoj „sokolani”. Našu predstavu smo počeli da radimo na dan rođendana Svetislava Tise Milosavljevića, a u vrijeme kada je ban Milosavljević prije 90 godina u septembru pokrenuo adaptaciju Sokolskog doma, da bi u njemu privremeno bilo smješteno Pozorište, 90 godina kasnije dok smo radili ovu predstavu, taj isti dom koji je bio kino „Kozara” je srušen i više ne postoji. Mi smo, dakle, radili našu predstavu i paralelno gledali rušenje prvog pozorišta, istovremeno spremajući predstavu o tom istom prvom pozorištu. Jedina banovina u Kraljevini Jugoslaviji koja nije imala pozorište bila je Vrbaska banovina i po želji i nalogu kralja i bana za samo 45 dana je pokrenut rad pozorišta premijerom 18. oktobra 1930. godine. Jako mi je drago što igram ulogu bana Milosavljevića, koju sam igrao prije nekih 15 godina u predstavi „Ban prvi” – zaključio je Jokić.