Ovo je samo jedan od zaključaka koji se našao u Deklaraciji usvojenoj na nedavnom samitu lidera 27 država članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu.
U Deklaraciji, između ostalog, stoji da će pomoć Evropske unije zemljama Zapadnog Balkana zavisiti od konkretnog napretka u oblasti vladavine prava i socioekonomskih reformi, kao i od obima u kojem partneri sa Zapadnog Balkana budu poštovali vrijednosti, pravila i standarde EU.
Korupcija
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je nakon samita jasno rekao da EU ne želi da infiltrira konflikte s Balkana u Evropsku uniju, te da su stoga odlučili da stegnu obruč. Drugim riječima, “moraćete da se mijenjate”.
A promjene su i više nego potrebne, jer se BiH ove godine, prema indeksu percepcije korupcije, našla među zemljama koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije.
Čak je i nezavisni pravni ekspert EU Rajnhard Pribe u decembru prošle godine u svom izvještaju upozorio na niz duboko zabrinjavajućih nedostataka u vladavini prava u BiH.
Pa, da li će najnovija Deklaracija EU natjerati naše političare da napokon promijene stanje u državi ili će računati na to da će im Evropa, kao i do sada, gledati kroz prste?
Bolne tačke
Politički analitičar i bivši diplomata Slobodan Šoja ističe da su se učesnici samita navedenom Deklaracijom dotakli dvije najbolnije tačke Bosne i Hercegovine.
Kao da su učesnici samita tokom pisanja zaključaka u podsvijesti najviše imali BiH, jer su njene dvije velike bolne tačke nepopravljivo odsustvo postojanja pravne države i vladavine prava, te uništena i devastirana ekonomija – ističe Šoja.
Dodaje da vlast u BiH do danas niti jednim potezom ili signalom nije dala do znanja da će se stanje u te dvije oblasti poboljšati.
– Dobro je što pominjete Pribeov izvještaj, jer bi naši upravitelji najradije zaboravili da on postoji, ali Brisel ga sigurno neće zaboraviti. Kad Briselu bude potrebno, pitaće nas šta smo u međuvremenu konkretno uradili da se stanje popravi – kaže Šoja.
Zatvor
Na pomalo apsurdan način, kako navodi Šoja, pljačke koje se ovih posljednjih dana odvijaju pred našim očima dok ljudi umiru mogle bi biti dobra prilika našim vlastima da pošalju u Brisel vrlo jasan i konkretan signal da se napreduje u vladavini prava.
Ali bi zato sudovi trebali oštro kazniti aktere pljački i strpati najmanje jednog krupnog političara u zatvor.
Šoja ističe da „ove pljačke u nedoba su toliko nehumane i nemoralne da bi njihovo pravedno sankcionisanje iznenadilo svijet“.
– Ubijeđen sam da bi Brisel snažno pozdravio iznenadni i skoro revolucionarni zaokret u pravosuđu o kome zasad možemo samo sanjati. U suštini, vlasti su svjesne da narod prvi put ozbiljno prati razvoj događaja oko „koronskog“ kriminala da će vjerovatno biti prinuđene nekoga žrtvovati. Nadajmo se. A, ako se ništa krupno ne dogodi, naša sudbina je zapečaćena – uvjeren je Šoja.
Uklanjanje “Sanadera”
Vladavini prava i socioekonomske reforme, kako dodaje Šoja, nikad nisu bile u konkretnom opisu posla naše politike. One su oduvijek ostajale na nivou verbalnog i obećavajućeg.
Šoja kaže da, generalno gledano, za BiH dolazi višestruko nepovoljno i mučno razdoblje o kojem se vjerovatno razmišlja, ali za koje se ne traži lijek, jer je previše gorak i liči na samoubistvo.
– U prevodu, to bi značilo potpuno uklanjanje nekoliko Sanadera iz sva tri naroda u BiH iz političkog života, a u to je teško povjerovati. Evropska unija, barem kako danas stvari stoje, neće više nikom gledati kroz prste, jer onaj ko je umoran od proširenja mora na neki način pokazati da se EU neće brzo i lako nastaviti širiti. U tom smislu najjednostavnije je od osobe bez nogu tražiti da istrči sto metara za 15 sekundi – slikovito govori Šoja.
Gorka pilula
On kaže da je već godinama dijalog između Brisela i BiH zasnovan na priči, prodavanju magle i obećanjima. To više ne prolazi i samo je pitanje kad će i da li će uopšte naše vlasti biti spremne da ispiju jednu gorku pilulu u vidu „uklanjanja Sanadera“.
Šoja ističe da vrijeme ne radi za njih jer ekonomska katastrofa koja će nas ozbiljno uzdrmati i nemilosrdni Brisel koji neće popustiti jer mu je to u interesu, samo će dodatno otežati i zakomplikovati našu evropsku budućnost.
– Manji je problem to što vjerovatno još dugo nećemo ući u Evropsku uniju, mnogo veći i ozbiljniji problem je što postoji opravdana bojazan da ćemo za koju godinu kao država biti ekonomski i moralno potpuno uništeni – zaključuje Šoja.
Zarobljene države
Magistar za evropske integracije i član Udruženja građana “Zašto ne” Denis Čarkadžić podsjeća da od strane EU, putem zvaničnih dokumenata, odavno već postoji jasan kontinuitet skretanja pažnje da je nedostatak vladavine prava ili, prezicnije, visok stepen kriminala, korupcije i nepotizma najveći problem u BiH.
– Sjetimo se “Kredibilne perspektive proširenja i pojačanog angažmana EU sa Zapadnim Balkanom”, objavljenog u ljeto 2018. godine, gdje se u prvi plan stavlja upravo vladavina prava, te navodi da zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, pokazuju jasne elemente tzv. zarobljenih država, uključujući veze s organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i uprave, kao i veliku isprepletanost javnih i privatnih interesa – podsjeća Čarkadžić.
Dodaje da je nakon toga mišljenje EK zacementiralo zahtjev Brisela da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine EU trebali otvoriti tek kada BiH postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno s političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtjeva stabilnost institucija koje naročito garantuju demokratiju i vladavinu prava, nalažući u tom pravcu ispunjavanje svima poznatih 14 prioriteta.
Prazne fraze
Izvještaj Rajnharda Pribea, kako dodaje Čarkadžić, samo je potvrdio katastrofalno stanje u polju vladavine prave.
– S druge strane, famozni “strukturalni dijalog o reformi pravosuđa” u BiH, pokrenut i vođen upravo od strane EU, davno je propao, te tako, pored nadležnih u BiH, i Brisel svakako ima svoj dio odgovornosti u svemu – smatra Čarkadžić.
Najnovija Deklararacija EU, po Čarkadžićevom mišljenju, suštinski neće ništa promijeniti kada je u pitanju odnos spram navedenih zahtjeva najvećeg dijela političkih lidera u BiH, koji inače u svemu vode glavnu riječ.
– Nemali dio trenutne političke garniture u BiH na ovaj ili onaj način učestvovao je u kreiranju ovako lošeg stanja po pitanju vladavine prava, te je njima lično prvi i, reklo bi se, jedini prioritet održavanje ovakvog stanja – stanja statusa quo. Upravo zbog toga, implementacija 14 prioriteta iz Mišljenja EK biće i dalje na čekanju, dok ćemo u isto vrijeme nastaviti slušati floskule o “opredijeljenosti političkih aktera za EU i njene standarde” – napominje Čarkadžić.
On je izrazio bojazan da će Brisel, kao i do sada, linijom manjeg otpora nastaviti sarađivati sa tim istim strukturama bez obzira što rezultata neće biti, šaljući prazne fraze i izbjegavajući iskoristiti mehanizme koji bi prisilili odgovorne u BiH da krenu u potrebne reforme na koje su se, u krajnjoj liniji, i obavezali.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu