Politika

ŽELI DA SUDIJE PIŠU ISTORIJU Deklaracija Adila Osmanovića podiže NACIONALNE TENZIJE u BiH

Onog trenutka kada Parlamentarna skupština BiH počne da radi dočekaće je tačka dnevnog reda koja će sigurno da podigne nacionalne tenzije.

ŽELI DA SUDIJE PIŠU ISTORIJU Deklaracija Adila Osmanovića podiže NACIONALNE TENZIJE u BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Adil Osmanović

Riječ je o Prijedlogu deklaracije o osuđenima za ratne zločine na prostoru BiH u periodu od 1992. do 1995, čiji je predlagač predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović. U deklaraciji se navodi da su svi građani, javna i privatna pravna lica obavezna da u cjelosti poštuju sve pravosnažne presude domaćih i međunarodnih sudova, a naročito one koje se odnose na ratne zločine.

Pozivamo sve u BiH da ni na koji način ne dovode u pitanje i da ne iskazuju nepoštivanje prema pravosnažnim presudama za ratne zločine na teritoriji BiH, a naročito na način da se osobama osuđenim za ratne zločine dodjeljuju priznanja, nagrade i privilegije, i da se po njihovim imenima nazivaju ulice, trgovi, institucije i ostali javni objekti. Pozivamo institucije u BiH da takve odluke ponište i stave van snage – piše u Prijedlogu deklaracije.

Njom se poziva Savjet ministara BiH da hitno u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog zakona kojim će se zabraniti i sankcionisati negiranje genocida, holokausta i drugih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama domaćih i međunarodih sudova, kao i glorifikovanje ratnih zločina i zločinaca.

Trn u oku

U deklaraciji se ne pominje nijedno konkretno ime ili događaj, ali su poznata međunacionalna trvenja u BiH, jer srpska strana ne priznaje presude u kojima se događaji u Srebrenici 1995. nazivaju genocidom, dok su brojni zločini nad Srbima i dalje nekažnjeni.

Istovremeno, Bošnjacima je trn u oku to što je studentski dom u Palama nazvan po prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću, kao i zahvalnice koje je Narodna skupština dodijelila Karadžiću, Biljani Plavšić i Momčilu Krajišniku.

Foto: Peter Dejong/EPA
Foto: Peter Dejong/EPA
Radovan Karadžić

Indikativno je da u je u fokusu Osmanovićeve deklaracije samo protekli rat, dok, primjera radi, u FBiH postoje ulice i škole nazvane po zločincima iz Drugog svjetskog rata.

Šef Kluba poslanika SNSD u PS BiH Staša Košarac za Srpskainfo kaže da je za njih neprihvatljiva deklaracija ove vrste, jer je „politički motivisana u krugovima bošnjačke političke strukture“.

– Vidljivo je da oni nisu radili na istinskom pomirenju, da su često zloupotrebljavali i porodice žrtava. Činjenica je da su imali i imaju snažan politički uticaj na pravosudne institucije na nivou BiH – kaže Košarac.

Foto: Srna
Foto: Srna
Staša Košarac

Dodaje da RS ima „odgovoran pristup ratnim zločinima, a to potvrđuju i dvije međunarodne komisije koje su formirane“.

– Istina je da smo u tome usamljeni, ali ne odustajemo od toga da se utvrde činjenice o događajima u proteklom ratu – kaže Košarac.

Uniformisanje istine

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata RS Milorad Kojić smatra da je Prijedlog deklaracije „nastavak njihovog projekta s ciljem da se delegitimiše Srpska i da se prikaže kao genocidna tvorevina“. Kojić naglašava da je najveći problem u tome što bošnjačka strana uporno insistira da sudske presude budu isključivi osnov za utvrđivanje činjenica i da se na njima baziraju buduća društvena i socijalna kretanja.

– Problem je što su te presude isključivo bazirane na tome da se Srbi osude, a pravosudne institucije se uopšte nisu bavile stradanjem Srba. Primjera radi, u srednjem Podrinju je stradalo 3.670 Srba, a nema nijedne pravosnažne presude, dok imamo oslobađajuću presudu Naseru Oriću. Dakle, bilo bi predstavljeno da su stradali samo Bošnjaci, što ne odgovara činjenicama. Sada žele da donesu zakon kako bi svako ko iznosi činjenice drugačije od takvih presuda mogao da odgovara. Ako bi neko napisao knjigu u kojoj iznosi podatke suprotne od političkih presuda, ne bi mogao da je publikuje. Na kraju, i ova moja izjava mogla bi da bude predmet krivične istrage – tvrdi Kojić.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Milorad Kojić

Prema njegovim riječima, sljedeći korak je vjerovatno unošenje takvih „činjenica“ u udžbenike, što je, kako kaže, nedopustivo jer onda bi istoriju pisale sudije, a ne istoričari.

– Na taj način se stvara jedna vrsta unitarne BiH u kojoj bi Srbi bili svedeni na nacionalnu manjinu ili na nivo statističke greške kao u FBiH. To je projekat koji su napravili 1992, nisu ga proveli u ratu i nastavili su na ovaj način – zaključuje Kojić.

Letić: Licemjeran potez SDA

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava kaže da je inicijativa iz SDA, kada bi se odvojila od političkog konteksta u BiH, nešto što nam definitivno treba.

Prema njenim riječima, u jednom trenutku moramo da imamo dovoljno zrelosti da se distanciramo od ljudi kojima je zakonski utvrđeno da su odgovorni za ratne zločine.

Foto: Helsinški odbor za ljudska prava
Foto: Helsinški odbor za ljudska prava

– Ali, iako je formalno rat stao prije više od 20 godina, iako postoje sudovi koji rade na procesuiranju raznih zločina, još nemamo kao društvo jedinstven stav prema tome. Kada deklaraciju podnesu akteri iz nacionalnih stranaka, to ima drugačiju konotaciju. To bi trebalo da bude nešto što bi možda građanska opcija mogla da predloži, oni koji u svojim redovima nisu radili ono što želi da odstrane tom deklaracijom. Ali, ne možete kao SDA izaći sa tom vrstom deklaracije i zahtjevati da se ostali oglase, a vi u svojim redovima i u svojoj političkoj stranci imate ljude koji su osumnjičeni ili osuđeni ratni zločinci. U suštini, samo šalju licemjernu poruku da je to više politički cilj, nego građanski, ljudski čin – kaže Letićeva za Srpskainfo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije