Desilo se to u bolnici u glavnom gradu Butana, Timbuu. Bio je prvi čovjek u Butanu koji je preminuo od korona virusa. Ne prvi čovjek u 2021. godini, već prvi čovjek od početka pandemije. I cijeli svijet sada se pita kako je to moguće?
Od početka pandemije, zdravstveni sistemi i bogatih i siromašnih zemalja su pred kolapsom, ekonomije propadaju, a ljudi umiru. Milione života širom svijeta odnio je Kovid 19. Kako je onda Butan, mala, siromašna zemlja uspjela da odnese tako veliku pobjedu?
Ima još zemalja sa nevjerovatnim rezultatima – Vijetnam do sada od početka pandemije ima zabelježenih 35 smrti, Ruanda 226, Senegal 700, ali Butan je odnio ubjedljivu pobjedu.
Stanovnici Butana svoju zemlju i sebe najčešće opisuju kao “otporne”. Butan, ističu, nikad nije bio kolonizovan, a ljudi su prilagodljivi i pretrpjeli su mnoga teška vremena, naučeni su na teška vremena i umiju da im se prilagode.
To je, piše Atlantic bilo ključno kada je korona virus stigao u Butan. Gledajući sa strane, pomislili biste da ih čeka katastrofa – Butan je u tom trenutku imao svega 337 ljekara na populaciju od oko 760.000 stanovnika. Još gore, samo je jedan od tih ljekara imao obuku za negu kritičnih pacijenata. Butan je imao svega 3.000 medicinskog osoblja i samo jednu PCR mašinu kojom će sprovoditi testiranja. Na listi UN, vodi se kao jedna od najslabije razvijenih zemalja. Granica sa Kinom im je zatvorena već decenijama, ali granica sa Indijom je porozna, a u Indiji je virus već divljao.
Kina je 31. decembra 2019. godine prvi put prijavila SZO slučaj upale pluća nepoznatog porijekla. Do 11. januara, Butan je krenuo da sprovodi svoj Nacionalni plan za hitne slučajeve. Već 15. januara počeli su da koriste infracrvene toplomjere na aerodromima i graničnim prelazima. Oko ponoći šestog marta, Butan je potvrdio prvi slučaj infekcije virusom. Bio je to 76-godišnji turista iz Amerike. Za samo šest sati uspjeli su da kontaktiraju, testiraju i odvedu u karantin po potrebi oko 300 kontakata tog turiste. Turista je u međuvremenu prebačen avionom u Ameriku u teškom stanju, ali je preživio. Njegovi liekari u Merilendu rekli su mu “Šta god da su vam u Butanu radili, spasilo vam je život”, prenosi Vašington Post.
U martu je vlada Butana počela da izdaje jasna, precizna i kratka svakodnevna uputstva i preporuke. Zatvorili su teretane, škole, javne ustanove, zatvorili granice za turiste, uveli fleksibilno radno vrijeme i uveli obavzeno nošenje maski i fizičko distanciranje. 11. marta je SZO proglasio zvaničnu pandemiju. Svijet je tek počeo da shvata šta se dešava a Butan je uveliko bio spreman. Pet dana kasnije, Butan je uveo obavezan karantin za sve koji su možda izloženi virusu. Karantini su bili besplatni, u hotelima i sa plaćenim obrocima. Izolovani su svi pozitivni slučajevi, a obezbjeđena im je i psihološka podrška za vrijeme karantina.
Butan je otišao i korak dalje krajem marta, kada su obavezan karantin produžili sa 14 na 21 dan, nedjelju dana duže od preporuka SZO. Njihovo rezonovanje bilo je da 14-dnevni karantin ostavlja oko 11 odsto šanse da se virus i dalje inkuira. Butan je želeo da otkloni svaki rizik. Lansirali su veliku aplikaciju za praćenje kontakata, sproveli i veliku inicijativu prevencije pod imenom “Our Gyenkhu”, donosno “Naša odgovornost” u koju su se uključile i brojne javne ličnosti, prenosi Blic žena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu