Patrik Šove, dekan katedrale, izgovara prkosno: „Crkva Notr Dam je izuzetno živahna“. Drukčije zvuči izjava Barbare Šok-Verner, koja je ranije vodila majstorsku radionicu Kelnske katedrale, a sada je koordinatorka njemačke pomoći za obnovu pariske katedrale. Nekoliko dana prije mise drugi put je posjetila oštećenu katedralu. Ona smatra da objekat, inače zatvoren za javnost, još uvijek izložen opasnosti da se sruši.
Raščišćavanje usporava početak obnove
Objasnila je da potporne grede natopljene u gašenju požara može napasti buđ. Orgulje su prekrivene rđom. Na kelnskom crkvenom radiju Barbara Šok-Verner je rekla da je stanje doduše nešto bolje od onog koje je zatekla prilikom prve posjete, ali da su ugljenisane grede i komadi obrušene tavanice i dalje usred crkve, piše Dojče vele.
Najveću prepreku predstavljaju tone istopljenog olova sa krova, koje truju unutrašnjost crkve. Zbog opasnosti od trovanja na uklanjanju šuta angažovani su mali teledirigovani bageri. To usporava čišćenja, bez kojega prava rekonstrukcija ne može početi.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je obećao da će crkva biti obnovljena za pet godina. To ambiciozno obećanje sada je za vratom Žan-Luja Žorželena, generala sa pet zvjezdica. Nekadašnji šef francuskog generalštaba je sada opunomoćenik za rekonstrukciju, ili, kako su ga već nazvali „gospodin Rekonstrukcija“. Makron je zatražio „kreativnu obnovu“, savez tradicije i modernosti, „odvažnost punu poštovanja“. Ti slogani podstiču takmičarski duh na arhitektonskom konkursu koji je vlada raspisala u aprilu.
Vladina je posljednja
Ministar kulture u francuskoj Vladi Frank Rister je u maju pozvao Francuze da uzmu učešća u javnoj debati o tome kasko bi trebalo da izgleda katedrala Notr Dam, ali je istovremeno podsjetio javnost da zadnju riječ ima država, odnosno Vlada. Pri tome nije jasno kada će odluka biti donesena.
Jedna anketa sprovedena u aprilu ustanovila je da 54 odsto Francuza podržava vjernu rekonstrukciju. Glavni arhitekta Filip Vilnov je u intervjuu za „Le Figaro“ podsjetio da je Francuska potpisala međunarodni sporazum o zaštiti spomenika još 1964. Koji je obavezuje. Ukratko: „Vrh tornja mora da bude isti“.
Negativni primjer katedrale u Kelnu?
Francuski arhitekta ukazuje i na loš primjer rekonstruisanog tornja katedrale u Kelnu: „To je bradavica iz pedesetih godina prošlog vijeka na istorijskoj zgradi“. Tim od 150 saradnika želi da spriječi takve greške. Izgleda da se ipak neće zaoštriti sukob između odvažnosti i skrušene privrženosti tradiciji.
Barbara Šok-Verner opominje da ne treba imati prevelika očekivanja: „Čak i ako na katedralu bude postavljen krov za pet godina, na crkvi će morati još dugo da se radi“. I u raspravi u francuskom Senatu čula se kritika užurbanosti. Nacrt zakona o rekonstrukciji Katedrale je bitno izmjenjen, tako da je francuskoj vladi na osnovu toiga nemoguće da zaobiđe stroge odredbe o zaštiti istorijskih spomenika. Senat čak zahtjeva „vjernost posljednjem izgledu“ prije požara. Parlament će 26. juna odlučivati o tom promjenjenom zakonskom tekstu. Trebalo bi ponovo očekivati spor oko vjernosti starom izgledu ili želji za inovativnim elementima pri obnovi katedralne crkve Notr Dam.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu