U međuvremenu je jedna osoba i preminula od ove zaraze.
Dolazak opasnog virusa na teritoriju Velike Britanije zabrinjavajuć je za čitav kontinent.
Patogen – koji je endemičan u zemljama koje uključuju Nigeriju, Sijera Leone i Ganu – manje je smrtonosan od drugih hemoragijskih groznica, kao što su ebola ili Marburg. Ali ona jeste opasna ubija najčešće 15 odsto onih koji su hospitalizovani.
Simptomi Lase počinju postepeno, sa povišenom temperaturom i malaksalošću, a nakon nekoliko dana mogu se javiti glavobolja, bol u mišićima i povraćanje. U teškim slučajevima, virus izaziva otok lica, pluća ispunjena tečnošću i intenzivno krvarenje iz očiju, nosa i drugih otvora, a u najgorim – smrt.
Još ne postoji licencirana vakcina, a tretmani nisu naročito uspješni.
Lasin dolazak u Britaniju, među putnicima iz zapadne Afrike, ima male šanse da će izazvati veliku epidemiju – iako su naučnici rekli britanskom Telegrafu da treba obraćati pažnju na nju u narednim danima.
Oni nisu išli u detalje, ali je moguće da će se pokrenuti inicijativa za praćenje mogućih kontakata, a očekuju i pojavu novih slučajeva i moguće komplikacije u lečenju pacijenata.
– Na sreću, virus nije ni blizu toliko zarazan kao mnogi drugi patogeni – kaže dr Majkl Hed, viši naučni saradnik za globalno zdravlje na Univerzitetu u Sautemptonu.
– Iako su bilo koji slučajevi Lase u Velikoj Britaniji zabrinjavajući, nećemo vidjeti prenos ili bilo šta poput poput razmjera koje imamo sa pandemijom kovid-19.
Dr Hed ukazuje na reprodukcijski (R) broj, koji se koristi da opiše na koliko ljudi svaka zaražena osoba prenese bolest. Za Lasu, R broj se procjenjuje na između 1 i 1,6 – u poređenju sa oko 3 za originalni Sars-Cov-2 soj odnosno korona virus iz Vuhana. Zaraznija varijanta omikrona ima R broj čak 12.
Svakako, ne biste imali sreće ako zakačite Lasa virus u autobusu: za razliku od kovida, on se širi direktnim kontaktom sa tjelesnom tečnošću zaražene osobe, ili nakon kontakta sa urinom ili izmetom zaraženih pacova. Sve dok ne sjedite pored nekoga sa njim, ne bi trebalo da bude razloga za zabrinutost.
Ali Lasino ponovno pojavljivanje u Britaniji je oštar podsjetnik da svijet ulazi u „novu eru pandemije“, kako je upozorio Entoni Fauči, glavni američki stručnjak za zarazne bolesti, u avgustu 2020. godine, rekavši da pandemije više neće biti događaji koji se dešavaju jednom u 100 godina.
Šest mjeseci prije pojave Sars-Cov-2, dr Majk Rajan, direktor za hitne slučajeve Svetske zdravstvene organizacije (SZO), upozorio je da svijet ulazi u „novu normalu“, kada se istovremeno dešava nekoliko epidemija „velikog uticaja“.
Stručnjaci ukazuju na promjene u životnoj sredini zbog kojih je veća verovatnoća da će se virusi „preliti“ na ljude i obići svijet. Ovo uključuje nagli rast stanovništva, razvoj prethodno nerazvijenih nacija, rast međunarodne trgovine divljim životinjama i rasprostranjena putovanja.
Ali sljedeća pandemija možda neće izgledati kao kovid-19. Pored Lasa groznice, lista prioritetnih patogena SZO sa pandemijskim potencijalom uključuje krimsko-kongo hemoragičnu groznicu (CCHF), ebolu i Marburg.
– Dok izlazimo iz jedne pandemije, i dalje moramo da pazimo na sljedeće patogene – kaže dr Tom Flečer, specijalista za zarazne bolesti na Školi tropske medicine u Liverpulu.
Što se tiče hemoragičnih virusa, dodaje on, postoje rupe u našem znanju i našoj sposobnosti da reagujemo.
– Pored toga što nemamo prave lijekove ili dijagnostiku, mi zapravo ne razumemo kako ove bolesti funkcionišu, ili šta je to što uzrokuje krvarenje pacijenata – kaže dr Flečer.
Kako je rekao, ako se poboljša shvatanje ovih bolesti, poboljšaće se i njihovo liječenje.
– Rizici će i dalje postojati, neće nestati – i vidjećemo nove slučajeve. I stoga moramo da odredimo prioritete i finansiramo ključna istraživanja – kaže on.
Potreba za ispitivanjem ovih bolesti je velika. Turska je 2021. prijavila rekordan broj slučajeva CCHF – bolesti koju prenose krpelji sa stopom smrtnosti od čak 40 odsto – dok je Marburg, koji je daleko smrtonosniji, prvi put otkriven u zapadnoj Africi prošlog ljeta. Izbijanja ebole su takođe u porastu – od 12 epidemija zabilježenih u Demokratskoj Republici Kongo od 1976. godine, polovina se dogodila od 2014. godine, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu