To je i poruka upućena Srbiji i međunarodnoj zajednici, uoči nastavaka pregovora u Briselu, da je Kosovo država – rekao je Lazarević, dodajući da najava regrutacije nije naivna i treba joj pristupiti sa velikom ozbiljnošću.
On je istakao da to nije dobra vijest i da se ona uklapa u scenario albanskih mentora, a prije svega NJemačke, da pitanje Kosova što prije bude riješeno.
– Čini se da mentori Kosova iz EU koji su i opremili ovu takozvanu vojsku, da ne kažem i napravili, ne žele uopšte ni da čuju Beograd. Srbija će morati da nađe odgovor na ovakve prijetnje, naravno, kroz diplomatske kanale i razgovore – rekao je Lazarević za Sputnjik.
On je istakao da Srbija ne smije da odustane od svog nacionalnog interesa, niti da podlegne prijetnjama bilo koje vrste.
Vojni analitičar Mitar Kovač smatra da Tačijeva poruka predstavlja atak na srpsku omladinu na Kosmetu, budući da neodazivanje na regrutaciju povlači i kazne, te naglašava da bi Beograd na kosovskim pregovorima u Briselu trebalo da potegne i pitanje nelegalne vojske Kosova.
– Regrutacija znači upis svih vojno sposobnih mladića za služenje vojnog roka. Ukoliko se srpski momci ne budu odazvali na regrutaciju, biće sankcionisani u smislu kaznenih odredaba ili primorani da napuste prostor Kosova i Metohije što je, izgleda, i krajnji cilj Albanaca – ističe Kovač.
On kaže da je Tači poslao jasnu poruku “da su daleko odmakli u konstituisanju države” i da svako pregovaranje sa njima mora biti na tom nivou, ali u isto vrijeme, ovo treba posmatrati i kao bezbjednosnu prijetnju.
– Ako se uzme u obzir da svaki Albanac na Kosovu ima oružje u kući, jer OVK nije demilitarizovana, kao i ovo što oni smatraju legalnom vojskom koja je opremljena nemačkim, britanskim, turskim i američkim naoružanjem i obučena po standardima zapada, to nije zanemarljiva sila i jeste prijetnja po Srbe koji žive na Kosovu – napominje Kovač.
Sputnjik podsjeća da je Skupština samoproglašenog Kosova izglasala 2018. godine zakon o kosovskim bezbjednosnim snagama, čime su kosovske bezbjednosne snage koje su 2009. godine iz snaga Kosovskog zaštitnog korpusa postale oružane snage samoproglašenog Kosova.
Redovni sastav čini 8.000 ljudi, a rezervni 3.000.
Kadar se školuju u NATO državama i prema standardima NATO-a kako je i takozvana vojska Kosova ustrojena.
Prvobitni budžet za 2018. godinu za vojsku bio je 53 miliona evra, a planirano je da se povećava svake godine za pet miliona evra.
Za 2019. godinu budžet je bio 58 miliona evra. Za 2020. dostigao je 61 milion, dok će za 2021. biti 66 miliona evra.
Prema planu Martija Ahtisarija, samoproglašeno Kosovo ima pravo na snage naoružane lakim naoružanjem i koje bi u aktivnom sastavu brojale 2.500 vojnika, a 800 u rezervnom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu