Politika

Priznanje zločina nije DIREKTAN USLOV za EU: Suočavanje s prošlošću bitno zbog POMIRENJA, ne zbog Brisela

Da li diplomatska ofanziva Kristijana Dana Prede, koji je upozorio Evropsku komisiju da se u Srpskoj negira genocid u Srebrenici i veličaju ratni zločinci, može dovesti do blokiranja ulaska naše zemlje u EU ili njegov upit neće imati bitan uticaj na konačnu odluku za dobijanje kandidatskog statusa BiH – tema je oko koje se ovih dana lome koplja.

Priznanje zločina nije DIREKTAN USLOV za EU: Suočavanje s prošlošću bitno zbog POMIRENJA, ne zbog Brisela
FOTO: STEPHANIE LECOCQ/EPA

Upit izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH stiže u vrijeme kada Evropska komisija priprema mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa, što po mišljenju analitičara nije slučajnost, posebno ako se uzme u obzir činjenica da već postoje inicijative i pojedinih predstavnika udruženja žrtava rata iz Federacije BiH, koja traže da EK u odgovoru na aplikaciju za kandidatski status za EU uslovi da svi nivoi vlasti u BiH moraju priznati genocid u Srebrenici.

Ulje na vatru dodaju i sve češće kritike međunarodnih diplomata o veličanju ratnih zločinaca u BiH, te negiranju zločina počinjenih tokom proteklog rata.

Da u BiH ratni zločini za jedne nemaju isti značaj i za druge, nije nikakva novost. Nije ni novost da se presude haškog tribunala prihvataju u zavisnosti od toga ko je krivac, a ko žrtva.

Udruženi zločinački poduhvat

Osim srpskih predstavnika u BiH, koji ne prihvataju presude haškog tribunala bivšem predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću i generalu Ratku Mladiću, presude iz Haga odbacuju i hrvatski čelnici u BiH.

Tome u prilog ide činjenica da je Hrvatski narodni sabor u BiH (HNS) ranije odbacio presudu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) protiv Jadranka Prlića i drugih čelnika bivše Herceg-Bosne kojom je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio otcjepljenje dijelova BiH i njihovo pripajanje Hrvatskoj.

U deklaraciji HNS, tijela koje koordinira djelovanje većine političkih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, navedeno je da odbacuju kvalifikacije ICTY-a o udruženom zločinačkom poduhvatu “koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane”.

Slična situacija je i kada su u pitanju bošnjački predstavnici u BiH, što je najbolje bilo vidljivo prilikom pojavljivanja generala tzv. Armije BiH Atifa Dudakovića u Sudu BiH gdje mu se sudi za ratne zločine.

Podrška Dudakoviću

Iako Tužilaštvo BiH tereti Dudaković i još 15 pripadnika i komandanata Petog korpusa tzv. Armije BiH za zločine protiv čovječnosti, koji obuhvataju ubistva više od 300 osoba srpske nacionalnosti, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika, kao i uništenja 38 pravoslavnih hramova, crkava i vjerskih objekata na području Krajine 1995. godine, to nije spriječilo na stotine građana da dođu pred Sud BiH da im pruže podršku.

Foto: N.G.-Klix.ba/RAS Srbija
Foto: N.G.-Klix.ba/RAS Srbija

Ovakvih primjera je mnogo zbog čega nije ni čudo da se sve češće postavlja pitanje da li uopšte možemo očekivati ulazak u Evropsku uniju dok ne riješimo probleme iz prošlosti.

Pročitajte još

Za koordinatora Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasima Ibrahimagića pitanje suočavanja sa prošlošću je ključno za napredak ove zemlje po svim aspektima, ali to nužno neće biti i uslov za ulazak u EU.

Evropska komisija do sada nije direktno postavljala kao neki uslov za bilo koji napredak u procesu evropskih integracija to da neka od strana prizna genocid ili neki drugi ratni zločin – kaže Ibrahimagić.

Vladavina prava

On dodaje da je EK, međutim, kroz svoj izvještaj, ali i javne istupe pojedinih zvaničnika, napominjala da se ratni zločini koji su presuđeni moraju kao takvi i tretirati, te da se presuđeni ratni zločinci ne smiju veličati niti opravdavati.

Ibrahimagić ističe da s te strane nije nemoguće da neka od tih stvari bude pomenuta kroz analitički izveštaj koji će biti dodat uz mišljenje Evropske komisije.

– Pitanje veličanja ratnih zločinaca i opravdavanja ratnih zločina se i ranije pokazivalo kao nešto što je bitno za samu EU u kontekstu evropskih integracija. To je tema koja će ostati u interesu i pažnji EU i EK , međutim nije se nikada do sada primjetilo da je to konkretno postavljen uslov ispred BiH u smislu nekog napretka u procesu evropskih integracija – navodi Ibrahimagić.

Dodaje da je, s druge strane, vladavina prava ključni korak u narednim fazama evropskih integracija BiH, što samo po sebi podrazumijeva da ne smije postojati veličanje ratnih zločinaca i opravdavanje ratnih zločina od strane izabranih zvaničnika BiH.

Nezrelost društva

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se kao zrelo i demokratsko društvo trebamo suočiti s pitanjima zločina zbog nas samih i zbog naše budućnosti, a ne da to radimo da bismo postali članicom Evropske unije.

– Mislim da postavljamo pogrešno teze. Priznavanje ratnih zločina sopstvene strane je pitanje civilizacijskih tekovina. To što kod nas niko ne želi da se suoči sa prošlošću samo nam govori na kakvom nivou svijesti se nalazi ovo društvo – upozorava Topićeva.

Ukoliko stranci moraju da nas upozoravaju ili uslovljavaju da se suočimo sa vlastitom prošlošću, to, po mišljenju Topićeve, govori o velikoj nezrelosti društva. Topićeva posjeća da već imamo strategiju EU za Zapadni Balkan, koja se dotiče pitanje pomirenja, odnosno suočavanja s prošlošću, i ona obuhvata sve zemlje iz okruženja koje pretenduju da dobiju kandidatski status.

– BiH nije uspjela ni da odgovori na sva pitanja iz upitnika EK. Sad pričati o nekim drugim dodatnim uslovljavanjima i stvarima za dobijanje statusa kandidata potpuno je bespredmetno, jer nismo uradili ništa ni od onih stvari koje je trebalo da uradimo do sada – kaže Topićeva.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije