Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Problemi prijedorskih pčelara: Promjene klimatskih uslova i hemikalije ugrozile pčelarstvo

Regioni
Autor:

Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija

Dani meda u Prijedoru

Prijedorski pčelari upozoravaju da se u poljoprivredi pretjeralo sa upotrebom vještačkih đubriva i hemijskih sredstva, koja ugrožavaju opstanak pčela.

Pčelar Dragomir Vujković ima oko 100 košnica u selu Babići kod Prijedora. Za “Srpskainfo” Vujković priča da se pčelarstvom počeo baviti još u srednjoškolskim danima, te da je svjedok velikih promjena u prošlih nekoliko decenija.

– Od 1978. do 1990. godine, rijetko se dešavalo da neka godina bude bez prinosa, dešavalo se u pet – šest godina da jedna bude loša, a sada je obrnuto. Došli smo u situaciju da dvije – tri godine nema meda, pa onda jedne ima – kaže on. Dodaje da je promjena klimatskih prilika ostavile trag u pčelarstvu te da su ljudi poremetili sve prirodne cikluse.

– Očigledan je manjak stoke, nema ovaca i goveda i prirodnog đubrenja zemljišta, nestaju biljke koje su bile velike medonoše.  Jednostavno korovske biljke osvajaju ove terene, zemlja se ne obrađuje više kao nekada, sve je industrijalizovano – kaže Vujković.

Ističe da je ambrozija najveća prijetnja za pčelarstvo.

– Ona uništava biljke koje su bile autohtone kod nas, ima veliku energiju rasta i zatvaranja prostora, pa ispod ambrozije ne raste ništa više nego ona. Zato pčelari sve više sele pčele na planine, jer ona ne raste iznad 900 metara, a šta će biti u budućnosti ne znamo – smatra on.

Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija

Dragomir Vujković

Pčelar iz Gornje Dragotinje Rade Radaković uvjerava da će za 20 godina pčelarstvo biti jedan od najcjenjenijih poslova na svijetu.

– Ne radi meda, već radi pčele. Ako ne sačuvamo pčele neće biti ni planete. Ona oprašuje 75 – 80 odsto biljaka, a ako ne opstaju biljke neće ni čovjek – podsjeća on. Tvrdi da je upotreba hemijskih sredstava jedna od najvećih prijetnji za opstanak ljudi.

– Malinari i voćari, ali i svi ostali poljoprivrednici su nam problem zbog prskanja. Štetne čestice koje su u otrovu, kroz list ulaze u biljke i polen, a pčele donose polen i svoje mlade ne hrane već truju, i to je problem koji ne možemo riješiti – ističe Radaković.

Dodaje da bi pčelari trebalo da se bolje organizuju kako bi zaštitili pčelarstvo, ali i obezbijedili organizovan otkup meda.

Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija

Rade Radaković

– Problem pčelarstva je neorganizovanost, nemamo otkup, od države imamo podsticaj četiri KM po društvu, što je jako malo. Ja ne radim, a da bih se registrovao kao profesionalni pčelar morao bih da plaćam državi 150 KM mjesečno, a da bih dobio četiri KM po društvu. Znači za svojih 80 društava godišnje bih dobio 320 KM, a ja bih državi platio 1.500 maraka, i zato to niko neće da radi – smatra on.

Radaković kaže da tržni centri kupuju veliku količinu meda koju domaći pčelari ne mogu da obezbijede.

Objašnjava da je zato neophodan organizovani otkup domaćeg meda, koji bi se na jednom mjestu sastavio i izmješao te svojom količinom zadovoljio potrebe tržnih centra. To bi pčelarima dalo mogućnost da povećavaju broj pčelinjih društava i šire proizvodnju.

Dobar prinos meda

Prijedorski pčelari zadovoljni su ovogodišnjim prinosom bagremovog meda, koji je iznosio i preko 25 kilograma po košnici. Med, ali i ostale pčelinje proizvode izložili su na Danima meda u Prijedoru. Tegla meda i ove godine košta 15 KM.

 

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO