To je takođe ono što većina kosovskih Albanaca ionako želi, pošto je Kosovo vještačka tvorevina država kojoj nedostaje nacija, kaže za “Blic” profesor Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž Timoti Les.
On ovako, uoči sastanka u Briselu, komentariše aktuelne događaje i pomalo iznenađujuću izjavu političkog analitičara Nedžmedina Spahiu, koji je ustvrdio da “veliki dio albanske zajednice ne vjeruje da će ta država postojati za nekoliko godina”, i da zbog toga Srbi ne mogu tako lako da prihvate državljanstvo Kosova.
Dao je i plastičan primjer za ovu prognozu.
– Imam nekoliko desetina opklada sa meni bliskim ljudima da poslije tri, deset ili 20 godina, država Kosovo neće postojati, što znači da ljudi ne vjeruju u državu Kosovo. Кako ćemo ubijediti srpsku manjinu, koja ne može tako lako da prihvati novu realnost, ne može tako lako da prihvati državu Kosovo, kada veliki dio Albanaca ne vjeruje da će država Kosovo postojati – rekao je, između ostalog, Spahiu u Info magazinu.
“Kosovo je vještačka tvorevina”
I zaista, ako to bude bila realnost u godinama koje slijede, kako Srbi da pristanu na dogovor, ako sami Albanci sa Kosova ne vjeruju u svoju samostalnost? I ako se to i desi, šta ih onda sprečava da nastave i dalje, i da se dođe do ostvarenja sna o Velikoj Albaniji o kojoj godinama unazad slušamo?
Les kaže za “Blic” da Spahiuove primedbe “dodaju dodatni nivo složenosti pregovaračkom procesu koji je već zamro”.
– Albanci su zabrinuti za bezbjednost svoje teritorije i ne žele da daju autonomnu oblast Srbima kada nisu ni sigurni da će uspeti da zadrže ostatak. U nedostatku bilo kakve šanse za priznanje od strane Srbije, jedina prava opcija da Kosovo okonča svoje stanje limba je spajanje sa Albanijom. To je takođe, ono što većina kosovskih Albanaca ionako želi pošto je Kosovo veštačka tvorevina, država kojoj nedostaje nacija – ističe Les.
Ocenjjuje i da je, dugoročno gledano, Velika Albanija “skoro neizbježna”.
– Ono što ga trenutno sprečava jeste protivljenje SAD i njihovih saveznika koji ne žele da Kosovo i Albanija preduzmu bilo kakve korake koji bi mogli da isprovociraju Srbiju, izazovu sukob na sjeveru Kosova i postave presedan koji vodi raspadu Bosne i Sjeverne Makedonije. Albanija takođe ne želi da provocira Srbiju, mnogo veću i moćniju državu. Shodno tome, povremeno se govori o ujedinjenju i puno sporazuma između Kosova i Albanije, ali malo konkretnih koraka ka ovom cilju – ističe Les.
“Čekaju na odobrenje velikih sila”
On, očekivano, procjenjuje i da za Srbiju, to nije dobra opcija “jer bi stavila tačku na gubitak Kosova”.
– Velika Albanija predstavlja prijetnju Srbiji u smislu da bi, ako i kada se to na kraju dogodi, ona finalizovala gubitak Kosova. Međutim, kao što sam rekao, ne vidim nikakvu neposrednu perspektivu da Kosovo ili Albanija poguraju ovaj cilj dalje od nivoa retorike zbog međunarodnog veta i povremenog simboličkog gesta. U stvarnosti, pretpostavljam da će čekati, kao što čekaju i drugi u regionu, na promjenu geopolitičkih okolnosti i dolazak vremena kada će velike sile pristati na široko preuređenje Balkana – zaključuje Les.
“Zapad ne želi avanturističku politiku”
Sva ova upozorenja došla su pre nastavka dijaloga Beograda i Prištine i sastanka glavnih pregovarača, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija Briselu, kao i i odvojenih sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom koji su obavljeni juče.
Uoči ovih susreta, Vučić je ocijenio da od susreta sa Kurtijem ne očekuje mnogo, Kurti da očekuje potez Zapada, a EU je upozorila da će pregovarači biti krivi za eskalaciju sukoba.
Ipak, bivši diplomata Ilber Hisa ocenjuje da je zakazivanje sastanka sa Stoltenbergom poruka “da Zapad ne želi avanturističku politiku, koje prete da otvore novi front na Balkanu”.
– Imajući u vidu rat u Ukrajini, eskalacija situacije na prostoru Balkana bila bi veliki poklon za Rusiju. Stoltenberg će dakle, između ostalog, direktno prenijeti poruku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju, da se ne igraju vatrom – istakao je Hisa.
Prvi susret poslije više od godinu dana
Vučić se juče sreo sa Stoltenbergom,a za danas je planirano da obavi sastanak i sa posrednikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom.
Glavne teme razgovora su pronalaženje eventualnih rješenja za situaciju na KiM, a prema dosadašnjoj praksi, Lajčak će najprije imati odvojene sastanke sa Vučićem i Kurtijem, da bi potom usledio zajednički sastanak, ali je neizvjesno da li će ga biti. Ako se desi, biće to prvi susret posle više od godinu dana, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu