Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

PROIZVOD KOJI SE IZDVAJA OD DRUGIH Ovo bi mogla biti nova Nokia za Finsku

Biznis
Autor:

Foto: screenshot Youtube

Finska Nokia je dugo vremena držala poziciju vodećeg branda mobilnih telefona širom svijeta, a još uvijek ima onih koje besprijekorno služe njihove Nokie stare više od 10 godina. Ipak, nakon što je Nokiu 2013. godine kupio Majkrosoft, vodeća pozicija je izgubljena. Sada Finska traži novi proizvod koji će je izdići iz mase drugih kao što je nekada Nokia bila u moru drugih brandova.

Finska kao “zobena supersila”

Finski poljoprivrednik i član organizacije “Copa Cogeca”, Maks Šulman, misli da bi to mogle da budu finske zobene pahuljice. Naime, ova žitarica ima odlične uslove na krajnjem sjeveru zemlje. Sezona rasta je vrlo kratka, ali intenzivna. Dvije trećine godišnje dnevne svjetlosti se uglavnom odnosi na, zapravo kratki period ljeta, navodi bauernzeitung.at. Zob se tu seje u maju a žanje u avgustu i septembru. Ljeti sunce u južnoj Finskoj sija do 19 časova, a zbog arktičke zime manja je potreba za pesticidima i herbicidima.

Ovakvi uslovi Finsku čine “zobenom supersilom”, kaže naučnik Veli Hietaniemi.

Zob je žitarica bez glutena

Maks Šulman u južnoj Finskoj posjeduje farmu “Stor-Tötar Gård” koja se proteže na 300 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma, a godišnje proizvede 500 tona poljoprivrednih proizvoda. Glavna kultura mu je zob koja inače ne sadrži gluten i kao takva je sve popularnija. A osim brašna, prerađuje se u zobene pahuljice i mnoge druge proizvode od ove hranjive žitarice.

Prošle, 2018. godine prosječni Finac je pojeo više od sedam kilograma zobi. Finski farmeri već sada proizvode 14 odsto od ukupne količine evropske kvalitetne zobi.

I Šulman i Hietaniemi u uzgoju zobi vide puno potencijala za budućnost, posebno zbog toga što zob ne sadrži gluten. Uvjereni su da će, poput Nokia telefona, i proizvodi od zobi, svih vrsta, postati sljedeći finski izvozni hit.

Mljekarstvo ugroženo zbog ruskog embarga

Treba napomenuti da je stočarstvo drugi glavni poljoprivredni sektor u Finskoj. Lindo Gard jedna je od najvećih farmi u zemlji, u kojoj mljekar Jan de la CČapele drži 180 muznih krava i 140 junadi. Pored 140 hektara travnjaka i 80 hektara oranica pod ječmom i zobi, koristi i 1.500 hektara šume. Čak 40 odsto godišnjeg prihoda, od oko 1,4 miliona evra, ostvaruje farma mlijeka. De la Čapele je ponosan na prinos mlijeka svog stada koje prosječno da 12.000 litara po kravi godišnje.

Do prije pet godina, ovaj stočar mlijeko je izvozio u Sankt Peterburg. Ipak, nakon krize, na snagu je nastupio ruski trgovinski embargo. Do avgusta te godine Finska je izvozila 500 miliona litara mlijeka u Rusiju. Iako dobijaju podršku iz EU, prihodi u ovom sektoru više gotovo ne pokrivaju troškove. De la Čapele zahvaljujući prihodima iz šumarskog sektora može još uvijek da pokrije proizvodnju mlijeka.

U Finskoj ni jedno stablo nije starije od 80 godina

A kada se govori o šumarstvu, Finska je poznata po porodičnim preduzećima koja brinu o šumama. Tu se isključivo sade smreka, breza i bor. U toj zemlji ni jedno stablo nije starije od 80 godina. Kako objašnjava radnik u šumarstvu, Mati Keronen, da do te dobi ne srušite stablo, ono bi samo “umrlo”.

U finskom šumarstvu je održivost šuma već dugo vremena glavni prioritet. Prema njihovom Zakonu o šumama usvojenim davne 1886., dakle prije više od 120 godina, svaki posječeni dio šume mora se odmah zamijeniti. U toj se zemlji posadi više stabala nego što se godišnje uzme.

S obzirom na klimatske promjene, ne bi čudilo da Finska osim ratarstva, stočarstva i šumarstva intenzivnije razvije i koju drugu granu poljoprivrede.

A hoće li i koji finski proizvod moći da stekne popularnost kao Nokia, pokazaće vrijeme.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO