Mnogi među njima, ogorčeni šti ni naporno radeći i mučeći se ne mogu da opstanu, u očaju idu tako daleko da zatiru, pale ili motornim pilama uništavaju voćnjake.
Tako je, samo u Tuzlanskom kantonu, do sada uništeno skoro 50 dunuma prvoklasnih zasada malina.
Jedan voćar iz FBiH iz očaja je lane zapalio ceo malinjak od tri dunuma. Poručio je da, pored najbolje volje, maline ne može da prodaje za 1,50 KM po kilogramu, na čemu, dok plati berače, zaradi tek pola marke. Rješenje je vidio u tome da zapali ili počupa zasad maline i pusti da na tom mjestu pasu krave.
Prošlogodišnju sezonu obilježio je niz protesta, a malinari iz Zeničko-dobojskog kantona su čak prosuli voće po cesti. Nakon završene sezone svi su poručili kako bilo koja otkupna cijena niža od tri KM nije prihvatljiva.
U Udruženju voćara RS kažu da u Srpskoj nisu zabilježili slučaj paljenja, ali da proizvođači voća problem nerentabilnosti sve češće rješavaju motorkama.
– Nemamo puno izbora, jer se bavljenje voćarstvom zaista ne isplati. Proizvodimo, a onda ne znamo kome ćemo prodati. Dok uvoz cvjeta, mi bacamo svoje voće, a nemamo ni neke veće pomoći od države. Kad se tome dodaju česte vremenske neprilike, jasno je da smo svake godine samo na gubitku – kaže predsjednik ovog udruženja Dragoja Dojčinović.
Zato se, kako naglašava, sve češće dešava da ljudi zatiru voćnjake, pa čak i one stare sedam-osam godina, koji daju najbolje prinose.
– Motorkama sijeku voćke, jabuku bace, a drvo kruške dobro gori, pa ga iskoriste za ogrev. Ima i onih koji jednostavno ostave sve, odnosno puste da voćnjaci sami od sebe propadnu. Za tri godine samo je u Potkozarju napušteno oko 60 voćnjaka, od kojih je dobar dio uništen sječom voćaka. Neki voćari preoru zemlju, pa na parcelama gdje su bile kruške ili jabuke zasade kukuruz. Plašim se da će biti sve više slučajeva uništavanja voćnjaka, jer smo satjerani u ćošak – poručuje Dojčinović.
Iz ovog udruženja upozoravaju da je u poslednjih nekoliko meseci na području Potkozarja deset odsto voćara odustalo od bavljenja ovom granom poljoprivrede. U poslednjih pola decenije, na ovom lokalitetu je zasađeno 100 hektara voća, a iskrčeno sedam puta više.
Teško je i u ratarstvu i stočarstvu, a sve je, kako kaže predsjednik Udruženja stočara RS Vladimir Usorac, posljedica višedecenijske loše poljoprivredne politike.
– Primjera radi, po završetku rata u Srpskoj je bilo oko 17.700, a danas 4.600 mljekara. Ljudi u bescijenje rasprodaju stoku, pa štale i sela ostaju praze. A biće toga sve više – kaže Usorac.
Objašnjava da domaći seljak ne može više da se nosi sa nezaštićenim tržištem i slabom pomoći države.
– Apsurdno je da 10 kilograma pšenice košta koliko jedan burek ili da dva litra mlijeka vrijede kao litar vode. Pored svih nedaća, moramo ulagati u agrotehniku, inače će se prinosi smanjivati, a para nemamo. Još nam je ostalo da uzgajamo medvjede i afirmišemo lovni turizam. Od proizvodnje voća i povrća nemamo neke vajde. Dobar dio bacimo, jer se u BiH uvoze ogromne količine čak i onih proizvoda koji odlično uspijevaju kod nas – ističe Usorac.
Pretprošle godine je samo u jednoj zadruzi u Zvorniku propalo 400 tona kornišona, vrijednosti nekoliko stotina hiljada KM.
Do problema je došlo zbog ozbiljnih poremećaja na svjetskoj trgovinskoj berzi i smanjenja potražnje za poljoprivrednim proizvodima iz BiH.
Pomenuta količina kornišona otkupljena je od kooperanata po prosječnoj cojeni od jednu KM. Zbog slabe potražnje, kornišoni su propali u krugu zadruge, nakon čega su završili na deponiji smeća.
Poražavajuća statistika
Iz Udruženja voćara RS nedavno su saopštili da se u RS obrađuje tek trećina raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, što je prvenstveno rezultat malih podsticaja.
– Nemamo ništa zagarantovano, ni proizvodnju, ni prodaju, ni tržište, ni otkup – poručili su voćari.
Iz resornog ministarstva su saopštili da se obrađuje više od polovine dostupnog zemljišta, priznavši da nisu time najponosniji.
– To je posljedica raseljavanja stanovništva, a bilo je poplava, suša, erozija, obešumljavanje – naglasili su u Ministarstvu poljoprivrede RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu