Politika

"PRVO DA SE OBRATI IZETBEGOVIĆU" Problem granice Zvizdić rješava na POGREŠNOJ ADRESI

Po pitanju granice BiH sa Srbijom i Hrvatskom, Denis Zvizdić prvo treba da se obrati svom lideru Bakiru Izetbegoviću, koji ima odgovornost zbog toga što taj problem još nije riješen.

"PRVO DA SE OBRATI IZETBEGOVIĆU" Problem granice Zvizdić rješava na POGREŠNOJ ADRESI
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

To za Srpskainfo kaže predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović, komentarišući poziv koji je predsjedavajući Savjeta ministara uputio komšijama Zagrebu da ratifikuje ranije postignuti dogovor o razgraničenju s BiH, a Beograd da potpiše ugovor o granici.

– Takva reakcije Zvizdića je ishitrena. Suludo je odgovornost prebacivati samo na Srbiju i Hrvatsku – kaže Borenović.

Inače, Izetbegović je u prošlom mandatu u Predsjedništvu BiH odbacivao mogućnost brzog dogovora o granici, razmjene teritorije u spornom dijelu granice sa Srbijom, potencirao nadoknadu štete zbog potopljenog zemljišta oko dvije hidrocentrale na Drini – Bajina Bašta i Zvornik, te predlagao arbitražu.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Šef Kluba poslanika SNSD u PS BiH Staša Košarac smatra da Zvizdićevo pismo nije odraz stvarne manifestacije interesa BiH, već je marketinškog karaktera.

– Vjerujem da postoje načini da se to pitanje usaglasi, ali mislim da je ključna institucija Predsjedništvo BiH. Ovo što radi Zvizdić je pokušaj da se to pitanje aktuelizuje i da se da na značaju Savjetu ministara BiH, koji on u tehničkom mandatu predstavlja – kaže Košarac za Srpskainfo.

Dodaje da ne treba obraćati pažnju na Zvizdićevo pominjanje Republike Srpske i Kosova u kontekstu potrebe rješavanja granice između Srbije i BiH.

– Zvizdić je imao priliku da kaže i da uradi neke stvari na način da artikuliše interese RS, ali se pokazao kao protivnik ustavne pozicije i interesa Srpske. On je posljednja osoba koja bi trebalo da komentariše takvu vrstu odnosa RS i Srbije i samoproglašenog Kosova – zaključuje Košarac.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Staša Košarac

Istovremeno, član Komisije za granice BiH iz FBiH Željko Obradović pozdravlja inicijativu Zvizdića, jer smatra da „do političkih procesa mora doći kako bi se ubrzalo rješavanje pitanja granice“.

Pročitajte još

– U posljednjih desetak godina nema velikih aktinosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Srbijom i Hrvatskom. Konkretno sa Srbijom od 2010. Tada smo dogovorili granicu sa stručne strane, samo što su kolege iz Srbije tražile da se istovremeno sa identifikacijom granice uradi i korekcija granice na četiri već poznata lokaliteta – dvije hidrocentrale, pruga Beograd – Bar i između opština Priboj i Rudo. Od tada nije bilo pomaka jer smo dobili uputstvo od Savjeta ministara BiH da ne možemo prići bilo kakvim korekcijama granice dok se ne ratifikuje cjelokupna granica sa Srbijom – kaže Obradović.

Jedan od srpskih članova Komisije za granice BiH kaže da je prvo potrebno dogovoriti dvije tromeđe – jednu koju BiH ima sa Srbijom i Crnom Gorom, a drugu sa Srbijom i Hrvatskom i na tome se trenutno radi. Kada je riječ o granici sa Srbijom u dijelu opštine Rudo, ovaj član Komisije, koji je insistirao da mu ne pominjemo ime, kaže da je problem katastarska opština RS, koja je enklava na teritoriji Srbije.

– Mislim da bi u tom dijelu bila logična neka razmjena teritorije između Srbije i Hrvatske. Bilo je nekih pregovora, ali ništa zvanično nije dogovoreno niti postoji neki zvaničan prijedlog naše komisije – kaže sagovornik Srpskainfo.

 foto arhiv srpska info
foto arhiv srpska info

Prema Hrvatskoj, još veći je problem u dijelu granice u Kostajnici. Predstavnici RS traže da granica ide rijekom Unom, dok se ostali članovi Komisije za granice BiH pozivaju na sporazum o granici BiH i Hrvatske koga su 1999. potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman.

– Nešto od toga je parafirano, ali sve treba da prođe kroz Savjet ministara, a potom da se ratifikuje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Predstavnici RS smatraju da nije dobro utvrđena granica u Kostajnici, koja na 19 mjesta prelazi Unu na obje strane. Oko sedam kilometara dužno, u širini od oko 200 metara, granica prelazi u Kostajnicu. Prvo pokušavamo da dođemo do konsenzusa u Komisiji za granice BiH. Ali, džaba struka ako politika to ne prihvati. Teško je očekivati od nas da riješimo problem, pogotovo ako bude riječ o nekoj razmjeni teritorija. Mi to možemo samo da predložimo. Procedura je PS BiH, a tamo Skupština Srbije i Sabor Hvatske – kaže naš sagovornik.

Pelješki most

Granična linija između BiH i Hrvatske duga je 1.001 kilometar, a sporni dijelovi se odnose na oko jedan procenat njene dužine.

Osim Une u Kostajnici, sporna je i granica u Neumu, koja se odnosi na područje ostrva Veliki i Mali Školj i na područje poluostrva Klek.

Osim utvrđivanja tačne granične crte, nastao je problem i zbog početka gradnje mosta od hrvatskog kopna ka poluostrvu Pelješac, koji BiH osporava jer joj navodno ugrožava pravo izlaska na otvoreno more.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije