Govoreći na sastanku ruskog Savjeta za ljudska prava u Kremlju, Putin je rekao da će se Moskva boriti „svim raspoloživim sredstvima koja su nam na raspolaganju“, u onome što on i dalje naziva „specijalnom vojnom operacijom“, ali je takođe rekao da ne vidi hitnu potrebu za mobilizacijom više trupa.
Putinova izjava da bi rat „mogao da bude dug proces“ predstavlja značajno odstupanje od blickrig retorike Kremlja na početku invazije u februaru.
Ali on je rekao da je Rusija postala veća aneksijom ukrajinske teritorije. U septembru je Kremlj proglasio četiri ukrajinske provincije dijelom Rusije, koju je veliki dio svijeta proglasio nezakonitim.
– Ovo je značajan rezultat – rekao je Putin.
Ali za sada, rekao je on, Kremlj neće pozvati više borbenih trupa.
– U ovim uslovima, razgovor o nekim dodatnim naporima za mobilizaciju nema smisla. Za državu i za Ministarstvo odbrane nema potrebe za tim – rekao je ruski lider.
Kako Rusija može da se izbori sa zadatkom vođenja dugotrajnog rata bez angažovanja više ljudi za borbu, nije jasno, iako Kremlj kaže da mnogi vojnici regrutovani u septembru tek treba da vide bojno polje.
Putin je rekao da polovina od 300.000 regrutovanih da se bore u Ukrajini kao dio poziva i dalje trenira van borbenih zona. Oko 77.000 regruta angažovano je u borbama u Ukrajini, rekao je on, a drugi služe u jedinicama teritorijalne odbrane ili pomažu u obuci.
Na sjednici Savjeta u srijedu, Putin je rekao da za Rusiju nije bilo izbora osim da vojno interveniše u Ukrajini zbog, kako je rekao, agresije koju podržava Zapad protiv tamošnjih etničkih Rusa. Kremlj je često iznosio tu nepotkrijepljenu tvrdnju da opravda rat.
Suočen sa kritikama, Putin je u oktobru najavio kraj poziva za mobilizaciju, iako nije izdao zvaničan nalog da ga prekine. To je izazvalo strahove da bi Kremlj svakog trenutka mogao da najavi novi talas regrutacije.
Nuklearno oružje
Putin je takođe umanjio mogućnost upotrebe nuklearnog oružja, uprkos njegovim prikrivenim prijetnjama u prošlosti da je to opcija u Ukrajini.
Putin je odbacio kritike Zapada da su njegovi prethodni komentari o nuklearnom oružju predstavljali “zveckanje oružjem”. Ne isključujući kategorički prvu upotrebu nuklearnog oružja, Putin je rekao da ruski nuklearni arsenal vidi kao sredstvo odvraćanja, a ne kao provokaciju.
– Što se tiče ideje da Rusija ni pod kojim uslovima ne bi prva upotrijebila takvo oružje, onda bi to značilo da mi ne bismo mogli ni da budemo drugi koji će ga upotrijebiti – jer mogućnost da to učinimo u slučaju napada na našu teritoriju bi bila veoma ograničena – rekao je on.
– Ipak, mi imamo strategiju… naime, kao odbranu, smatramo oružje za masovno uništenje, nuklearno oružje – sve se zasniva na takozvanom uzvratnom udaru. To jest, kada smo pogođeni, mi udaramo u odgovor – rekao je Putin.
Ruski lider je rekao da se nuklearno oružje Sjedinjenih Država nalazi u velikom broju na evropskom tlu, dok Rusija nije prenijela svoje nuklearno oružje na druge teritorije i ne planira to da učini, ali će „zaštititi svoje saveznike svim sredstvima, ako je potrebno.”
– Nismo poludjeli. Svjesni smo šta je nuklearno oružje. Imamo ta sredstva, ona su u naprednijoj i modernijoj formi od bilo koje druge nuklearne zemlje, to je očigledno. Ali nećemo vitlati ovim oružjem kao britvom, trčeći po svijetu – rekao je Putin.
Putinov govor je održan istog dana kada su Ujedinjene nacije objavile izvještaj sa detaljima o vansudskim ubistvima ruske vojske tokom prvog mjeseca rata koja su opisali kao vjerovatne ratne zločine. U izvještaju je opisano detaljno ispitivanje opasnosti sa kojima se suočavaju civili u oblastima Ukrajine pod ruskom okupacijom.
“Putin zna da dugotrajni rat ne može da bude popularan”
Putinovi komentari upućeni Savjetu za ljudska prava Kremlja — grupi lojalnih novinara, aktivista i javnih ličnosti — uslijedili su nakon tri udara ukrajinskih snaga dronovima na ciljeve na ruskoj teritoriji, koji su nagovijestili smjeliju fazu ukrajinskih napada koju je omogućilo oružje većeg dometa.
Ti napadi, u kombinaciji sa regrutacijom čak 300.000 Rusa da se pridruže borbenim redovima, približili su realnost rata uglavnom apatičnom ruskom stanovništvu.
– Narod se umorio, a Putin zna da dugotrajni rat ne može da bude popularan. On ne želi drugi talas mobilizacije i pokušava da pokaže da ima dovoljno ljudi da izdrži zimu – rekao je Abas Galjamov, politikolog koji je svojevremeno pisao govore za Putina, ali je raskinuo saradnju s njim, prenosi Njujork tajms.
Galjamov je rekao da se Kremlj kladi da će zimski uslovi smanjiti intenzitet borbi i da će se sukob pretvoriti u rat iscrpljivanja koji favorizuje Rusiju, uz smanjenje ruskih isporuka energenata Evropi koje postepeno nagriza podršku Zapada Ukrajini.
Imperijalistički ton
Putin je u govoru iznio imperijalistički ton. On je sebe uporedio sa Petrom Velikim, napomenuvši da Rusija kontroliše Azovsko more, za koje se borio i ruski car, piše Institut za studije rata (ISW).
Ovo pozivanje na rusku imperijalnu istoriju eksplicitno postavlja Putinove trenutne ciljeve u Ukrajini kao otvoreno imperijalističke i još uvijek maksimalističke. Putin uslovljava rusku domaću publiku da očekuje dugotrajan, težak rat u Ukrajini u kojem on nastavlja da traži osvajanje dodatne ukrajinske teritorije.
ISW je rekao da izgleda da Putin nije voljan da ide na privremenu pauzu u borbi kako bi se pregrupisao, kao što je generalni sekretar NATO sugerisao da bi Kremlj mogao da učini, prenosi Blic.
– Ruska vojska nastavlja ofanzivne operacije oko Bahmuta i – do sada – uskraćuje sebi operativnu pauzu koja bi bila u skladu sa najboljom vojnom praksom – navedeno je u novom izvještaju ISW.
– Putinova trenutna fiksacija na nastavak ofanzivnih operacija oko Bahmuta i drugdje doprinosi sposobnosti Ukrajine da održi vojnu inicijativu u drugim dijelovima. Kontinuirani operativni uspjesi Ukrajine zavise od sposobnosti ukrajinskih snaga da nastave uzastopne operacije tokom zime 2022-2023 bez prekida – navodi se.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu