On će se u Centru za biomedicinska istraživanja ovog fakulteta baviti ispitivanjem alumino-silikatnih materijala i mogućnostima njihove primjene u famaceutskim proizvodima.
Kukobat naglašava da se u Japanu bavio nanomaterijalima koji, kako kaže, imaju veliku primjenu u medicini i mogu se koristiti kao nosači lijekova.
– Takođe, mogu da služe kao senzori, pa možemo da detektujemo neke komponente zadaha i na taj način otkrijemo bolesti u ranoj fazi njihovog nastanka. Nanomaterijali se razlikuju od običnih materijala, jer se sastoje od čestica koje imaju veličinu od jedan do 100 nanometara. Samim tim što su malih dimenzija, imaju poboljšane osobine u odnosu na obične materijale. U Centru ću se baviti zeolitima, koji mogu da apsorbuju neke komponente lijekova i da se unose u organizam – objašnjava Kukobat, naglasivši da postoje i maske od karbonskih nanovlakana, koje direktno mogu da se koriste u zaštiti od korone.
Dodaje da postoje brojna istraživanja koja su u vezi s primjenom nanonauke u borbi protiv korone.
– Nanočestice mogu da se koriste za razna oboljenja. Naime, imamo neke nanočestice koje su magnetične. Ako stavite magnet na dio tijela gdje se nalazi neko oboljenje, čestice će pod uticajem magnetnog polja da dođu tačno na područje gdje se nalazi to oboljenje, a lijek će da se ispusti tačno tamo gdje treba – ističe Kukobat.
Ne krije da mu je drago što će imati priliku da radi u Centru za biomedicinska istraživanja, koji je, tvrdi, izuzetno dobro opremljen i koji može da se uporedi s bilo kojim centrom ovog tipa u svijetu.
Profesor Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka, kaže da je, u ovom pogledu, interesantno područje antitumorskih lijekova.
– Karcinomi su u porastu, posebno u istočnoj Evropi, ali i u cijelom svijetu. Postoje i druga područja, kao što su oboljenja kardiovaskularnog sistema. Bukvalno, nema oblasti u kojoj pomenute materijale ne možete da primijenite – ističe Škrbić.
Prema njegovim riječima, povratak mladih kolega iz inostranstva potvrda je da banjalučki Medicinski fakultet to što radi, radi dobro.
– Stvaramo uslove da mladi ljudi, koji završavaju škole u inostranstvu, imaju gdje da se vrate i da nastave da rade na sličan ili identičan način. Vratila se još jedna koleginica, koja je prije četiri godine u Njemačkoj završila doktorske studije iz oblasti molekularne biologije. Ona takođe radi u Centru, u laboratoriji za imunologiju. Tu radimo na ispitivanju prirodnih molekula koje prouzrokuju imunomodulatorni odgovor. Ništa to ne bi bilo moguće bez ovog centra, a planiramo i da osnujemo zavod za farmaciju, koji bi imao dodatnu specifičnu opremu – naglašava Škrbić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu