Magazin

Rak kože u značajnom porastu kod osoba u mlađem uzrastu “Tražićemo totalnu zabranu solarijuma”

Svuda u svijetu, a nažalost i u Srbiji, povećava se broj melanoma u ranijem dobu, od 18. do 29. godine, uz sporadične slučajeve i u pedijatrijskoj populaciji.

Rak kože u značajnom porastu kod osoba u  mlađem uzrastu “Tražićemo totalnu zabranu solarijuma”
FOTO: NOVOSADSKATELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT

Sunčanje u solarijumu je zabranjeno za mlađe od 18 godina još 2009. godine, međutim, bez obzira na to, maloljetni i dalje pune salone. S obzirom na to da se solarijum smatra karcinogenom prve klase, kako kaže prof. dr Danica Tiodorović, nacionalni koordinator Euromelanoma u Srbiji i potpredsjednik Udruženja dermatoveneologa Srbije, ovo udruženje će se u narednom periodu zalagati za totalnu zabranu solarijuma, piše Telegraf.

Profesorka Tiodorović kaže i da se procjenjuje da se više od 700 novih slučajeva melanoma dijagnostikuje na godišnjem nivou u Srbiji, ali napominje da taj broj nije konačan jer oni, stručnjaci, bilježe značajan porast melanoma u svakodnevnom ambulantnom radu. I to ne samo kod starije populacije, već i kod mlađih. Sporadično se javlja i kod djece.

– U posmatranom desetogodišnjem periodu registrovan je porast stope incidencije od melanoma kod oba pola. Procenjuje se da se više od 700 novih slučajeva melanoma dijagnostikuje godišnje, međutim, ovaj broj nije konačan s obzirom na to da bilježimo značajan porast melanoma u svakodnevno ambulantnom radu, ne samo kod starije populacije, već i kod mlađih. Melanom se najčešće javlja u uzrastu od 50 do 60 godina starosti, ali se može vidjeti i kod mlađih osoba. Svuda u svijetu, a nažalost I u Srbiji, povećava se broj melanoma u ranijem dobu, od 18. do 29. godine, uz sporadične slučajeve i u pedijatrijskoj populaciji.

Pročitajte još

Ona podsjeća da ukoliko se ne postavi dijagnoza melanoma u najranijem stadijumu, ona vrlo brzo daje limfogene i hematogene metastaze.

– Tako, melanom u četvrtom stadijumu ima stopu petogodišnjeg preživljavanja od 15 do 20 odsto. Suprotno, rano prepoznati melanom ima dobru prognozu sa desetogodišnjim preživljavanjem u više od 90 odsto slučajeva. U slučaju dijagnostikovanja melanoma u najranijem stadijumu (in situ), jednostavna hirurška ekscizija predstavlja jedini vid terapije – kaže prof. dr Tiodorović.

15 minuta sunčanja

Ona podsjeća da je nedavna studija pokazala da osoba koja je imala bar jednom opekotine od sunca tokom djetinjstva ima dvostruko veći rizik za razvoj karcinoma kože u odraslom dobu.

– Štetne posljedice sunčevog zračenja nastaju izlaganjem ultraviolentnom spektru (UV) sunčevih zraka, kao i izlaganjem infracrvenom zračenju koji doprinose solarnom oštećenju i ranom starenju kože. Sunčevo zračenje može biti posebno štetno u slučaju nepravilne fotoekspozicije. Štetno dejstvo se može ispoljiti na koži bilo kratkotrajno (crvenilo kože, imunosupresija) ili dugotrajno (fotokancerogeneza i hronično aktinično oštećenje). Uslijed prekomjerne ekspozicije suncu nastaju opekotine kože koje se manifestuju crvenilom, osjećajem svraba i bola kože. Čak 50 do 80 odsto ukupne količine UV oštećenja, akumulira se u djetinjstvu i adolescenciji. Nedavno sprovedena studija pokazala je da osoba koja je imala bar jednom opekotine od sunca tokom djetinjstva ima dvostruko veći rizik za razvoj karcinoma kože u odraslom dobu. Rizik za razvoj melanoma raste s godinama i sedam odsto je u uzrastu od 15. do 19. godina, dok je drugi najčešći rak u uzrastu od 15. do 29. godina – objašnjava prof. dr Tiodorović.

Na pitanje, šta podrazumjeva zdravo sunčanje, sagovornica navodi da je 15 minuta izlaganja suncu savim dovoljno za proizvodnju potrebne količine vitamina D.

– Sunčevi zraci neophodni su za opstanak života na zemlji, utiču na pozitivno opšte stanje i zdravlje organizma, kao i kontrolu životnog bioritma. Osim toga, UV zraci su fundamentalni za sintezu vitamina D neophodnog za pravilan rast i strukturu koštanog sistema. Međutim, neophodno je pravilno ponašanje na suncu koje podrazumjeva: redovno i pravilno korišćenje fotoprotektivnih krema, mehaničku zaštitu u vidu kačketa ili šešira, naočara, kao i izbjegavanje direktnog sunčevog zračenja u periodu od 10 do 17 časova. Poznata je činjenica da je 15 minuta izaganja suncu sasvim dovoljno za proizvodnju potrebne količine vitamina D. Generalno, djeca, trudnice, starije osobe i osobe svijetle puti osjetljiviji su na sunčevo zračenje. Takođe, ne savetuje se izlaganje beba i male djece do tri godine zbog nerazvijenog odbrambenog sistema pigmentacije i dubljeg prodiranja UV zračenja – kaže profesorka.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu