Uprkos široko rasprostranjenom vjerovanju, lijenost nije uzrok odugovlačenja, psiholog i direktorka centra u LA-ju koji pomaže djeci s poteškoćama u učenju, prenosi CNN.
– Lijenost je ‘ne želim uopšte ni razmišljati o ovome’. Odugovlačenje je ‘muči me razmišljanje o ovome i zato mi je teško obaviti zadatak’. Razlika je velika – govori ona.
Morate znati zašto odugovlačite i naučiti kako se s tim boriti. To je jedini način da promijenite svoje ponašanje, kažu stručnjaci.
Psihologinja Linda Sapadin, autorka knjige o odugovlačenju u digitalnom dobu, kaže da postoje četiri vrste ljudi koji odugovlače: perfekcionisti, sanjari, zabrinuti i buntovnici.
– Ovo nisu konkretne dijagnoze i iza njih ne stoje istraživanja, no postoje psihološki razlozi zašto bi neko mogao odugovlačiti – kaže ona.
Odugovlačenje može imati i konkretne posljedice kao što je loše obavljanje posla, neispunjavanje ličnih ciljeva ili čak svakodnevnih zadataka kao što su odlazak u kupovinu ili slanje važnog mejla. No postoje i mentalne i emocionalne posljedice. Ova navika povezuje se s depresijom, anksioznošću i stresom, lošim spavanjem, nedovoljnom fizičkom aktivnošću, usamljenošću i finansijskim poteškoćama, pokazala je studija provedena na više od 3.500 studenata.
– Ako je naš osjećaj vrijednosti toliko vezan za to što radimo, kako radimo, što stvaramo, osjećaj srama je ogroman kada to ne možete činiti”, kaže Vara Saripalli, psiholog.
“Osjećate se poraženo i kao da nema smisla ni pokušavati”.
Važno je znati zašto odugovlačite, no potrebne su vam i jasne strategije kojima ćete prekinuti s ovom navikom.
Perfekcionisti i zabrinuti
Ljudi koji odugovlače najvjerovatnije su perfekcionisti, kaže ona.
– Perfekcionisti žele da je sve savršeno, što znači da im za sve treba ogromna količina truda. Ako perfekcionist nema plan kako postići ono što želi, ostaće izgubljen – objašnjava.
Zabrinuti pojedinci često su neodlučni i oslanjaju se na druge za savjete i ohrabrenja prije nego sami preuzmu inicijativu. Takođe ne vole promjene, odlučujući se za sigurnost poznatog.
– I jedan i drugi tip često će odgađati obavljanje zadataka jer se boje grešaka i Kritika – govori istraživač na Kembridžu “Oni bi morali preispitati ta uvjerenja i vlastito ponašanje i shvatiti da su njihovi standardi nerealni. Zamijenite ih standardima koji su dovoljno dobri i dopustite si povremene pogreške”, dodaje.
Izbjegavajte razmišljati na način “sve ili ništa” i zadajte si rokove za obavljanje zadataka.
Sanjari
Sanjari ne vole logističke detalje, kaže Saripalli.
– Oni vole imati ideje”, dodaje. “To je ono što je zabavno. Izvršavanje je teško ili dosadno”.
Sanjari često o sebi razmišljaju kao o nekome u čiji život će se uplesti sudbina, što bi težak rad i efikasnost učinilo nepotrebnima, prenosi N1.
Kao i perfekcionisti, sanjari će uvijek željeti nešto bolje, kaže ona. Oni moraju naučiti razliku između snova i ciljeva i ciljevima pristupiti sa šest pitanja: šta, kada, gdje, ko, zašto i kako. “Uskoro” i “jednog dana” moraju zamijeniti konkretnim rokovima i ispisati si plan, konkretno razlažući svaki korak.
Buntovnici
Buntovnici koji odugovlače s obavljanjem zadataka često na život gledaju iz perspektive toga šta drugi od njih očekuju, a ne šta oni sami žele. Takav pesimizam smanjuje im motivaciju.
– Ako imate ovakav pogled na svijet, morate naći način da se osjećate kao da kontrolirate stvari – kaže on. Pokušajte preuzeti inicijativu, umjesto da tek reagujete i surađujte s timom umjesto da radite protiv njih.
– Ako vam se nešto ne sviđa, nemojte biti pasivno-agresivni, već priznajte šta ne funkcioniše i otvoreno porazgovarajte s osobom koja vam je zadala zadatak – savjetuje ona. Dodaje da buntovnici često ne misle da mogu takve razgovore voditi s autoritetima ili ne vjeruju da će razgovori donijeti išta dobro.
Promjene nisu lake
Jednako kao i rad na depresiji, anksioznosti ili drugim mentalnim bolestima, tretiranje odugovlačenja može biti vrlo teško, pogotovo ako su korijeni za takvo ponašanje duboki, kaže Shatz.
Za neke koji odugovlače, “njihov osjećaj vrijednosti toliko je krhak da bi ih i sama ideja da nešto neuspješno pokušaju bacila u osjećaj potpune bezvrijednosti”, kaže Sean Grover, psihoterapeut iz Njujorka.
– U tim slučajevima razmislite o razgovoru sa stručnjakom, psihologom, koji bi vam mogao pomoći – dodaje on.
– Vizualizacija je uspješan alat”, kaže on. “Ako se možete zamisliti kako obavljate zadatak, lakše ga je i obaviti jer ste dobili utisak da je to moguće”.
Na kraju, vaš pristup životu temelji se na vašem sistemu vjerovanja. “Ako vjerujete da možete, možete. Ako vjerujete da ne možete, ne možete. Što god da vjerujete, u pravu ste”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu