Uprkos državnoj pomoći privrednicima, ni Srbija nije ostala imuna na razvoj događaja koji je planetu promijenio preko noći.
Kako kažu iz Privredne komore Srbije, ekonomske prilike umnogome će zavisiti od razvoja i oporavka evrozone, koji je glavni spoljnotrgovinski partner Srbije.
Najveći “gubitnik” u doba kovida 19 je oblast turizma, dok su od korone “profitirali” farmaceutska industrija i IT sektor.
Kilometarski redovi ispred apoteka u prvom talasu pandemije korona virusa
Sa prvim zamahom virusa korona građani su bukvalno pohrlili u apoteke i trgovinske objekte, ne bi li iz straha i neznanja napravili zalihe. Prodavnice su u jednoj dnevnoj smjeni ostvarivale promet ravan onom koji se u redovnim okolnostima mjerio u danima. Kao glavno sredstvo da suzbiju nervozu pušači su posezali za cigaretama, pa je duvanska industrija zabilježila u tom periodu značajan rast.
– Prema statističkim podacima, u toku ove godine porast proizvodnje i prometa zabilježile su duvanska industrija, proizvodnja hemikalija, farmaceutskih preparata i medicinske opreme, i dijelovi prehrambene industrije – kažu u Privrednoj komori Srbije.
Sa druge strane, dodaju, pad proizvodnje i prometa je zabilježen u automobilskoj industriji, proizvodnji tekstila, odjeće i obuće, pišu Novosti.
– Naravno, ne treba zaboraviti ugostiteljske usluge. Zabilježen je pad u hotelijerskoj, ugostiteljskoj djelatnosti i putničkom saobraćaju. Nasuprot njima, rast je zabilježen u oblasti usluga informacionih tehnologija.
Veliku štetu pretrpjeli su ugostitelji
Prema navodima stručnjaka, bez obzira na to što trenutno postoje privredne djelatnosti za čijim proizvodima i uslugama postoji povećana tražnja, ukoliko bi kriza potrajala, u, eventualno, drugom talasu ekonomsku štetu bi svi osetili.
Turizam
Iako je u prvi mah turizam spao na niske grane zbog zatvaranja granica, sa poboljšanjem epidemiološke situacije ljudi su počelu da putuju.
U prvom naletu pad je zabilježen u hotelijerskoj i ugostiteljskoj djelatnosti. Budući da nisu mogli da idu u inostranstvo, građani Srbije okrenuli su se domaćem turizmu, pa su planinski i banjski centri ovog ljeta “procvijetali”. S druge strane, beogradski hoteli zvrlje prazni, jer stranih turista nema, a i kongresni turizam je ove godine izostao.
– Čak i u sektoru hotelijerstva, došlo je do pokrića dijela gubitaka kroz porast domaće tražnje, posebno u planinskim i banjskim centrima. Ipak, najteža situacija je u hotelima lociranim u velikim gradovima poput Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca. Otuda i dodatna direktna pomoć od strane države. Zbog zatvaranja granica, turističke agencije i prevoznici u putničkom saobraćaju još ne mogu da se oporave – kažu u PKS.
Prevoznici
Grana usko povezana sa turizmom, drumski i avionski saobraćaj, odnosno prevoznici pretrpila je velike gubitke. U prvi mah, avionski saobraćaj je bio je u potpunosti obustavljen, a nije se putovalo ni na međugradskim relacijama. Čak i otkad su ponovo uspostavljene linije, manji je broj putnika, zbog čega mnogi domaći autobuski prevoznici nisu vratili redovan broj polazaka, već i dalje rade po redukovanom principu.
Primjera radi, međugradski prevoznici tek odnedavno počeli su da vraćaju uobičajen red vožnje. Ipak, primjetno je da svakome od prevoznika fali po neki polazak koji se prije pojave korona virusa realizovao.
Kurirske službe
Budući da je druženje bilo zabranjeno, rođendanski pokloni i drugi darovi mahom su se slali putem brze pošte i kurirskih službi. Dostavljači su mjesečno zarađivali i više od 1.000 evra, a građani su ipak morali da se strpe i po nekoliko dana, jer su imali pune ruke pošiljaka. Rast obima posla bio je od 20 do 30 odsto na nedjeljnom nivou.
Proslave
Prazni stolovi i tihe sale za proslave, slika su koja je obilježila ovu sezonu vjenčanja. Trenutna situacija je navela i organizatore proslava, u koje spadaju fotografi, dekorateri, poslastičari, muzičari, frizeri i šminkeri, da organizuju protest i na taj način zatraže pomoć od države. Svi koji su se odlučili da stanu na ludi kamen bili su primorani da to obilježe u uskom krugu ljudi, često bez muzike i u atmosferi na distanci. Mjesecima unaprijed zakupljen prostor i termini, padali su u vodu.
– Našu “invent” industriju kao posebnu branšu ne prepoznaju ni država ni javnost, već nas svrstavaju pod kategoriju ugostiteljskih objekata. Svi oni nekako rade, mi stojimo! Zbog zabrane proslava, naša industrija ne radi ništa. Ugrožen je opstanak 1.000 firmi koje zapošljavaju 20.000 ljudi, a sa honorarima je to 30.000 osoba – rekla je nedavno Marijana Vukadin, predstavnik “Ivent industrije”.
Tržni centri
Kupoholičari su takođe morali da se primire u pandemiji. Za razliku od onih butika koji posluju van tržnih centara, objekti pod krovovima šoping-molova u istom trenutku morali su da stave “ključ u bravu”, prenosi Blic.
U mjesecima kada su mnogi išli samo u nužne nabavke, odjeća i obuća nije im bila na spisku za kupovinu. Tako su prodavci garderobe bili u znatnom manjku. Čak i kada su otvorili svoja vrata, mušterije su bojažljivo zalazile među rafove sa “krpicama”. Nemogućnost da isprobaju stvari prije kupovine mnogo puta ih je odvraćala od toga da izvade novčanik. Oni modni brendovi koji su imali mogućnost onlajn trgovine u koroni su dobili više korisnika i kupaca.
Redovi za vitamine i maske
Vitamini, suplementi za ojačavanje imuniteta, maske, rukavice i dezinfekciona sredstva bili su u vrhu šoping-liste. Tako su se ispred apoteka stvarali ogromni redovi, a u samom početku epidemije, nestašica ovih proizvoda ljutila je mnoge. Vlasnici farmaceutskih radnji iskoristili su priliku da dodatno zarade, pa su cijenu maske dizale čak do 200 dinara u jeku virusa. Sada je situacija potpuno drugačija, te zaštitne maske mogu da se nađu i za samo 10 dinara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu