Svijet

RESPIRATORI SU POPUT ZLATA Države se nadmeću, a političari zahtevaju pomoć auto-industrije

Mašine za vještačku ventilaciju pluća, odnosno respiratori, riječ su koja se proteklih nedjelja neprekidno pominje. Nijedna zemlja ih nema dovoljno, a za teško oboljele od korona virusa, kojih je svakog dana sve više, ove medicinske sprave znače život.

RESPIRATORI SU POPUT ZLATA Države se nadmeću, a političari zahtevaju pomoć auto-industrije
FOTO: NEIL HALL/EPA

Dok većina osoba zaraženih ima blage simptome korona virusa, oko šest odsto oboljelih na svijetu ima težu kliničku sliku i njima su neophodni respiratori.

Mehanički respiratori su mašine koje obezbijeđuju podršku za disanje pacijentima sa teškim respiratornim problemima koja pogađaju pluća, uključujući i njihovu upalu, piše Blic.

Kada se pacijent stavlja na respirator, medicinsko osoblje, a najčešće anesteziolozi, izvrše postupak intubacije. Pacijentu se da sredstvo za umirenje i relaksaciju mišića, a zatim mu se kroz usta postavlja cijev u dušnik. Cijev za disanje se zatim priključuje na respirator, a medicinsko osoblje može da podesi brzinu protoka vazduha i kombinaciju kiseonika.

Prije nego što odluče da pacijenta stave na respirator, ljekari traže znakove respiratornog zastoja. Brzina disanja se povećavanja, količina CO2 u krvi raste, pacijent je dezorijentisan… Normalna brzina udisaja u minutu je 15, a ako taj broj dostigne 28, to je znak da je potreban respirator.

Kod teže oboljelih od virusa korona postoji velika opasnost da dođe do akutnog respiratornog distres sindorma (ARDS) koji je opasan po život. Zato je važno da respiratori isporučuju manje količine vazduha i kiseonika, ali sa većom stopom. Pacijent zbog toga može biti na respiratoru i nedjeljama.

Najvrijednija roba na tržištu

Iz svega navedenog jasno je da jedan italijanski doktor bio u pravu kada je rekao da su respiratori danas “poput zlata”.

Da bi žrtava virusa bilo što manje, neophodno je da respiratora bude dovoljno za sve. Ono što brine stručnjake jeste to što je sada već jasno da mnoge zemlje uključujući Ameriku i veći dio Evrope – nemaju ni blizu dovoljan broj da bi išle ukorak sa pandemijom koja svakodnevno ubija sve više ljudi. Svi se pitaju samo jedno – kako da ih imamo više?

Prema nekim istraživanjima, prije pandemije, Njemačka je imala 28.000 kreveta za intenzivnu njegu, od kojih oko 25.000 ima ventilacioni kapacitet. Takođe, istraživanje koje je u Kanadi sproveo “Canadian Critical Care Trials Group” nakon virusa H1N1 pokazalo je da je u 286 bolnica bilo 4.982 respiratora za kritične bolesnike.

Velika Britanija ima samo 5.000 respiratora, a po “umjereno najtežem scenariju” njenog ministarstva zdravlja biće joj potrebno četiri puta toliko.

Amerika trenutno ima oko 160.000 respiratora, mnogo manje od 740.000, koliko bi joj bilo potrebno u “teškoj” pandemiji kao što je španski grip iz 1918. godine, pokazalo je istraživanje Centra za zdravstvenu bezbednost Džons Hopkins.

Najbolji mogući način da se potraga za respiratorima smanji jeste da ima manje zaraženih. Kako je jasno da se to neće desiti skoro, vlade širom svijeta se na sve načine trude da kupe i proizvedu što veći broj.

Britanski premijer Boris Džonson zatražio je od velikih kompanija koje ne proizvode respiratore, poput “Rols Rojsa” i “Dajsona”, da se okrenu proizvodnji medicinske opreme. Takva situacija do sada nije zabilježena u mirnodopskom dobu. Džonson je u ponedjeljak rekao da se “postižu ogromni koraci” u pregovorima sa preduzećima ne navodeći detalje o brojevima ili vremenskom okviru.

Ali neki čelnici industrije upozoravaju da je to lakše reći nego učiniti.

Dug put od proizvodnje do prodaje

Ove nevjerovatno složene mašine koštaju više do 50.000 dolara po komadu, a zahtjevaju međunarodne lance snabdjevanja i stroge bezbjednosne propise za koje su obično potrebne godine da bi se testirale i ispunile. Obezbjeđuju kiseonik i guraju vazduh u pluća bolesnih pacijenata koji ne mogu samostalno da dišu.

U normalnim vremenima potrebno je dvije do tri godine da novodizajnirani respirator prođe put od proizvodnje do prodaje. Firme koje ih do sada nisu proizvodile imaju pred sobom još duži put, jer moraju da naprave i početni softver. Zbog toga su mnogi skeptični prema Džonsonovoj ideji, koju dijeli i američki predsjednik Donald Tramp.

Amerika ima na hiljade respiratora u državnim skladištima, potencijalno spremnih da budu odvezeni u bolnice. Alek Azar, sekretar za zdravstvo i ljudske usluge, odbio je da kaže koliko ih tačno ima, navodeći zabrinutosti za “nacionalnu bezbijednost”. Međutim, Udruženje za liječenje kritičnih pacijenata, američka neprofitna organizacija, kaže da su zalihe procenjene na 8.900.

Nakon što je gradonačelnik Njujorka Bil de Blasio nedavno izjavio da je samo tom gradu potrebno više od 15.000 respiratora, Tramp je u bijesnoj Tviter poruci poručio proizvođačima automobila “Ford” i “Dženeral motors” da odmah počnu sa proizvodnjom respiratora.

Kako prenosi “Njujork tajms”, Bijela kuća se pripremala da objavi formiranje zajedničke firme “Dženeral motorsa” i “Ventek Lajf sistemsa”, kojom bi se omogućila proizvodnja 80.000 respiratora. Objava je otkazana u posljednjem trenutku iz straha da bi troškovi te operacije procijenjeni na preko milijardu dolara mogli da budu previsoki za saveznu vladu.

Tramp je, takođe, na Tviteru objavio da je vlada upravo kupila veliki broj respiratora i da će kasnije objaviti koliko i koje vrste.

Guverner Njujorka Endrju Kuomo izjavio je da je ta savezna američka država naručila 17.000 respiratora od Kine, po prosječnoj cijeni od 25.000 dolara po komadu.

Kuomo je, međutim, rekao da očekuje da će dobiti samo 2.500 respiratora, ističući da je problem to što se u nabavci opreme takmiči sa Federalnom agencijom za upravljanje u kriznim situacijama i mnogim drugim državama.

– To je kao da se na I-beju sa 50 drugih država nadmećete za respirator – objasnio je.

Evropske zemlje, sa druge strane, očajnički pokušavaju da otkupe sve što se već nalazi na proizvodnim trakama. Njemačka je naručila 10.000, a Italija 5.000 respiratora.

Švajcarska kompanija “Hamilton Medikal”, koja obično proizvodi 15.000 respiratora godišnje, povećala je proizvodnju za 30-40 procenata. Firme za proizvodnju respiratora kažu da je potražnja proteklih mjesec dana skočila čak 15 puta.

Kompanije sada rade punom parom, ali im posao nikako ne olakšava haotična situacija na globalnom tržištu. Iako trenutno među državama vlada princip “svako se snalazi za sebe”, za proizvodnju respiratora neophodan je međunarodni lanac snabdjevanja, zbog čega će zemlje najvjerovatnije vrlo uskoro morati da počnu da sarađuju.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije