Svijet

TALAS SMRTI Vrelina je prije 16 godina ODNIJELA HILJADE ŽIVOTA, sada bi mogla da URADI ISTO

Topli talas koji je zahvatio Francusku, a uskoro će se proširiti i na druge dijelove Evrope, mogao bi da bude vreliji od onog koji je Stari kontinent pogodio 2003. godine.

TALAS SMRTI Vrelina je prije 16 godina ODNIJELA HILJADE ŽIVOTA, sada bi mogla da URADI ISTO
FOTO: SHUTTERSTOCK, PIVOTAL WEATHER/RAS SRBIJA

Tadašnje temperature obarale su sve rekorde, a gotovo u svim zemljama koje su bile pogođene zabilježen je i veliki broj smrtnih slučajeva koji se povezuju sa vrelim talasom.

Foto: N. Mihajlović/RAS SRBIJA
Foto: N. Mihajlović/RAS SRBIJA

Francuskoj topli dani tek predstoje, upozoravaju meteorolozi. Vreli talas trajaće do kraja nedjelje, pa se stanovnici i turisti pozivaju na dodatni oprez, s obzirom da se očekuju temperature i do 45 stepeni. Ukoliko zaista živa u termometru stigne do te brojke, to će biti rekordna temperatura za jun.

Nije samo Francuska na udaru. Meteorolozi očekuju da će se temperature približiti junskim rekordima i najvjerovatnije ih preći u Austriji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Holandiji i Švajcarskoj, dok će u nekim zemljama vjerovatno doći do postavljanja rekorda najviše zabilježenih temperatura ikada. Sve to zajedno, upozoravaju stručnjaci, moglo bi da bude gore nego topli talas koji je Evropu pogodio 2003.

Šta se desilo 2003?

Najjači udar vreline 2003. godine osjetila je Francuska. Prema navodima francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje broj smrti povezan sa visokim temperaturama doveo je do broja od čak 14.802 što je ujedno i najveći broj smrti u bilo kojoj zemlji u Evropi u vezi sa ekstremnim vremenom.

Francuska obično nema veoma topla ljeta, naročito u sjevernim oblastima, ali osam uzastopnih dana sa temperaturama višim od 40 stepeni Celzijusa zabilježene su u Okseru početkom avgusta 2003. Zbog obično relativno blagih ljeta, većina ljudi nije znala kako da reaguje na veoma visokim temperaturama i zaštiti se, a većina porodičnih kuća i stambenih zgrada izgrađenih u posljednjih 50 godina nisu bili opremljeni sistemima za rashlađivanje ili centralnom klimom.

Kako su žrtve bile uglavnom starije osobe, administracija tadašnjeg predsjednika Žaka Širaka i premijera Žan-Pjer Rafarena prst krivice uperila je ka porodicama koje su ostavile svoje najstarije članove i otišle na odmor.

Opozicija je kritikovala vlast, tvrdeći da nije dobro odreagovala na krizu, posebno ministarstvo zdravlja, koje nije povuklo ljekara sa godišnjih odmora, pa zdravstvne usluge za taj broj ljudi kojima je bio potreban nisu bile dostupne.

Foto: Profimedia/Ilustracija
Foto: Profimedia/Ilustracija

Francuska nije jedina zemlja u kojoj su zabilježene žrtve. U Portugalu broj žrtva vrelog talasa procjenjuje se na 1.866 do 2.039 ljudi. Prvi dan avgusta te godine bio je najtopliji dan u Portugalu vijekovima unazad, pa čak ni tokom noći temperatura nije padala ispod 30 stepeni. Visoke temperature i topli vetar doprinijele su širenju šumskih požara. Vatra je progutala pet odsto obradivog zemljišta i deset odsto šuma u zemlji i odnijela najmanje 18 života.

U susjednoj Španiji, broj smrti koji se povezuje sa vrelim talasom dostigao je 141. Zabilježene su visoke temperature čak i na sjeveru, gdje to obično nije slučaj. Da su temperature u cijeloj Španiji bile jako visoke pokazuje i nekoliko primjera u Đironi u Kataloniji zabilježeno je čak 41 stepen, južnije u Sevilji 45,5, a ista paklena, temperatura te godine izmjerena je i u gradu Heres u provinciji Kadis.

U Njemačkoj, vrućina je dovela do dramatičnog spuštanja vodostaja u rijekama pa brodovi nisu mogli da plove Elbom, čak ni dijelovima Dunava. Broj smrti povezenih sa ovim talasom u Njemačkoj iznosi 300, s tim da je uglavnom riječ o starijim osobama.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

U Italiji, ljeto 2003. bilo je među najtoplijim u posljednja tri vijeka, a visoke temperature bile su praćene i visokom vlažnošću. Meteorloška stanica Katenanuova na Siciliji 17. juna izmjerila je maksimlanih 46 stepeni Celzijusa.

Vreli talas napravio je problem čak i u Švajcarskoj gdje su visoke temperature dovele do otapanje glečera u Alpama, što je izazvalo lavine i poplave. U tom periodu zablježena je i maksimalna temperatura u zemlji – u pograničnom gradu Grono živa u termometru dostigla je 41 stepen.

(Blic)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije