Prema studiji koja je objavljena početkom ove sedmice u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences najčešći odgovor je “ne”.
U ovoj studiji istraživači su analizirali više od dvije milijarde Tviter poruka kako bi vidjeli kako su zapravo ljudi reagovali na vremenske događaje. Studija sugeriše da ljudi prihvataju nove ekstremne vremenske prilike u samo dvije godine, piše The New York Times.
To bi moglo dovesti do toga da ljudi počnu podcjenjivati opseg globalnog zagrijavanja koji je već uzrokovao ekstremne temperaturne promjene.
Istraživački je tim analizirao poruke objavljene na Tviteru između 2014. i 2016. godine koje su uključivale podatke o lokaciji u SAD-u, pronašli su 60 miliona tvitova koji su spominjali vrijemenske prilike. Zatim su uporedili lokalne temperature u vrijeme kada su ti tvitovi poslani na s prosječnim temperaturama iz 1981.-1990. godine.
Nadalje došli su do rezultata da je uopšteno Amerikancima trebalo samo dvije do osam godina da se prilagode ekstremnim vremenskim uslovima, te da im takvi vremenski uslovi postanu sasvim normalni.
Definicija normalnog vremena brzo se mijenja tokom vremena u mjestima promjenjive klime – napisali su autori studije.
Saif M. Mohamad, viši istraživač u Nacionalnom istraživačkom savjetu Kanade, koji nije bio dio studije, izjavio je da ova studija ima neka ograničenja.
– Ne znamo koliko su reprezentativni tvitovi za za jedno ovakvo istraživanje. Budući da samo određen broj ljudi tvituje, njihovi stavovi ne moraju predstavljati stavove cjeline – objasnio je on.
Ipak, dr. Mohamad je rekao da je studija dobar pokušaj da se shvati kako ljudi doživljavaju klimatske promjene kroz ekstremne vremenske prilike.
Ono što bi mogao biti problem jeste i to što ako ljudi prestanu registrovati ekstremne temperature kao ekstremne, to može ograničiti spremnost javnosti da poduzme ili podrži djelovanje kada je globalno zagrijavanje u pitanju, kažu istraživači.
Dok neki pak tvrde da smo ekstremne situacije ljude mogu potaknuti na djelovanje kada je problem globalnog zagijavanja u pitanju.
– Kad ljudi prežive nešto što je prijeteće ili ponekad čak i smrtonosno, to stvarno oblikuje način na koji razmišljaju o onome što je bilo prije, a to često može potaknuti djelovanje – rekla je Katja Brundiers, asistentkinja za istraživanje i održivost na državnom Univerzitetu Arizona, piše Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu