Naučnike je posebno zanimlo zašto se ovaj cvijet, inače najveći na svijetu, zagrijava pred cvjetanje i ispušta nevjerovatan miris, pa su konačno otkrili genetske puteve i biološki mehanizam iza cijelog procesa.
Tim istraživača koji su predvodili stručnjaci sa Koledža Dartmut proučavao je cvijet leš, a u studiji objavljenoj u PNAS Nexus identifikovali su novu komponentu specifičnog mirisa – organsko jedinjenje po imenu putrescin, prenosi ScienceDaily.
Profesor bioloških nauka na Dartmutu G. Erik Šaler i njegovi saradnici iskoristili su nekoliko cvjetanja Morfija, cvijeta leša starog 21 godinu koji se čuva u stakleniku Koledža, da prikupe uzorke tkiva i urade genetske i hemijske analize.
Titan arum, koji bazdi kao leš u raspadanju, nije samo jedan cvijet, već grupa malih cvjetova sakrivenih u džinovskoj centralnoj stabljici koja se naziva klip, a koja može porasti skoro do 4 metra. Biljka nekad ne cvjeta godinama, najčešće između 5 i 7, ali kada dođe vrijeme ona procvjeta preko noći.
– Cvjetovi su rijetki i kratko žive, pa imamo vrlo malo vremena za analizu ovog fenomena – rekao je Šaler.
Kada je Morfi procvjetao 2016. naučnici su uzeli 9 uzoraka tokom tri noći.
Alvina Zulfikar, istraživač na razmjeni u Šalerovoj laboratoriji, otkrila je kako da se izvuče kvalitetan RNK sa tkiva i omogućila im druge analize RNK i utvrđivanje uloge gena u zagrevanju i ispuštanju mirisa.
– Ovo nam je omogućilo da vidimo koji geni su aktivni u tim trenucima – rekao je Šaler, koji se bavi pisanjem horor priča, pa kaže da se „cvijet leš“ uklapa u oba njegova svijeta.
Ova studija je prva koja je otkrila tajne smrada „cvijeta leša“ i kako dolazi do otpuštanja putrescina, jedinjenja koje je glavni krivac za to.
– Morfi krije još mnogo tajni – rekao je Šaler, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu